U Bukureštu je protekle nedelje održan dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova NATO-a na kojem su ponovljene osude ruske invazije na Ukrajinu i poteza ruskog lidera Vladimira Putina, čije snage bombarduju ukrajinsku energetsku infrastrukturu, zbog čega su milioni Ukrajinaca bez struje i grijanja na temperaturama ispod nule.
“Poznata nam je Putinova strategija – smrznuti i izgladnjeti Ukrajince, natjerati ih da napuste domove, dovesti do rasta cijena energije, hrane i drugih potrepština, ne samo širom Evrope, već i svijeta, a zatim pokušati podijeliti našu koaliciju. Predsjednik Putin misli da će svijet napustiti Ukrajinu, ako samo dovoljno poveća troškove. Da ćemo ih ostaviti da se sami brane. Njegova strategija nije i neće biti uspješna”, poručio je na kraju samita američki državni sekretar Entoni Blinken.
Na sastanku su upućene i poruke podrške Ukrajini i najavljena vojna, ali i pomoć zemlji da prebrodi tešku zimu.
Tokom samita, uglavnom su ponovljeni stavovi sa ranijih susreta, uz potvrdu riješenosti NATO-a da Ukrajinu jednog dana primi za članicu, ali bez iznošenja daljih koraka za taj proces, kaže za Glas Amerike bivši američki ambasador pri alijansi Kurt Volker. Smatra međutim da je važno to što je ponuđena pomoć energetskom sektoru Ukrajine i što je Zapad i dalje jedinstven uprkos tome što mnogi očekuju neizvjesnu zimu.
“Vladimir Putin izgleda da ima nevjerovatnu sposobnost da postigne upravo suprotno od onoga što pokušava da uradi. Pokušava da slomi odlučnost Zapada i njegovu podršku Ukrajini, da slomi odlučnost Ukrajinaca. Međutim, ovim varvarskim ponašanjem, namjernim napadima na energetske zalihe u pokušaju da zamrzne ljude, da im ugasi svijetla, on ih samo još više ujedinjuje”, ističe Volker, trenutno saradnik Centra za analizu evropske politike (CEPA).
NATO članice su u glavnom gradu Rumunije podršku ponudile i Moldaviji i Gruziji, ali i Bosni i Hercegovini, uz ocjenu da sve trpe pritisak Rusije.
“Ako nas je Ukrajina nešto naučila, to je da je potrebno sada da ih podržimo. Ruski uticaj ih pogađa na različite načine, ali je bolje da ih podržimo sada nego da događaji krenu u potpuno pogrešnom smjeru kao što je to bio slučaj sa invazijom na Ukrjainu ranije ove godine”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Međutim, Volker ocjenjuje da je zbog problema koje ima u Ukrajini, smanjena sposobnost Rusije da bude aktivna u drugim regionima.
“U regionu Balkana, Putin očigledno želi da poveća zavisnost od Rusije kroz energetske zalihe i crkvu, i realnost je da ta zavisnost sada malo slabi, zato što ne mogu da isporuče rezultate. I to u ovom trenutku predstavlja određeni predah za Zapadni Balkan. Međutim i dalje će biti potrebno da vlade u regionu iskoriste taj trenutak i sprovedu reforme, da učvrste zapadnu orijentaciju, da izgrade odnose sa EU i NATO da bi mogle da iskoriste trenutak kada Rusija obraća manje pažnje na njih”.
Iako ne očekuje trenutnu eskalaciju ruskih aktivnosti na Balkanu, američki diplomata upozorava da to možda neće biti slučaj u budućnosti.
“Kada se vrati fokus Rusije na druge stvari, ako bude imala određeni predah u Ukrajini, mogli bi ste da vidite više pokušaja puča, više napora da se podrije stabilnost zemalja kroz pravoslavnu crkvu, naročito Srpsku pravoslavnu crkvu gdje mogu da je instrumentaliziju, možete vidjeti pokušaje da se prorusko ponašanje nagradi niskim cijenama energenata, a da se prozapadno kazni višim cijenama, zatim pokušaje obavještanih službi i biznisa da podmite zvaničnike. Uvijek postoje te stvari, ali mislim da je Rusiji trenutno odvučena pažnja”, ocjenjuje Volker.
Dok vojna alijansa izržava zabrinutost, zbog kako su ocijenili pojedini ministri, želje Moskve da preuzme kontrolu nad regionom Balkana, Srbija se, bez većih posljedica, i dalje odupire pozivima da Rusiji uvede sankcije. Međunarodna zajednica, kako smatra Volker, nije se mnogo trudila da ubijedi Beograd da se pridruži kaznenim mjerama.
“Oni vide da je Srbija usklađenija sa Rusijom. I Ukrajini ne pomaže takav stav Srbije. Međutim, takođe ne mijenja ništa. Mislim da se malo manje pažnje obraća na Srbiju. I odnosi Srbije, naročito sa Evropskom unijom, su zahladnjeli tokom ovog perioda, dijelom zato što nije usvojila iste stavove kao EU”.
U odgovoru na pa pitanje Glasa Amerike da li će Srbija snostiti posljedice zbog svog stava, Volker naglašava da će to zavisiti od ishoda rata.
"Očekujem da će Ukrajina da pobijedi, da vrati teritoriju, i da će Rusija biti poražena, te da će postojati neka vrsta novog rešenja u vezi sa međunarodnom granicom sa Ukrajinom. Kada se to dogodi, mislim da da će Srbija izgledati prilično smiješno, zato što nije uvidjela borbu Ukrajinaca za slobodu, demokratiju i nezavisnost, i da će im se Zapad pridružiti, i ostaviti Srbiju po strani. I posle toga će biti potrebno da Srbija obnovi odnose i sa Kijevom, i sa Evropom, ako želi da ima evropsku orijentaciju".
Kraj ratu u Ukrajini se međutim ne nazire. Volker, bivši američki izaslanik za tu zemlju, očekuje da će ukrajinske snage nastaviti kontraofanzivu narednih mjeseci, a da će se ruske trupe, koje trpe velike gubitke u ljudstvu i opremi, i dalje povlačiti, ali i bombardovati ukrajinske gradove i civilnu i energetsku infrastkturu.
“Ukrajinski narod će da prolazi kroz užasne patnje, ali to neće promijeniti kurs rata. Naredne godine nekada, vidjećemo da ruske snage konačno neće moći ništa da urade i da će biti bez municije. Gradovi će preživjeti, trupe na terenu će se povlačiti. I ruska ekonomija će trpjeti čak veće posljedice nego sada. I to će prouzrokovati određene probleme za Putina u Rusiji", uvjeren je američki diplomata.
Rusija odbacuje optužbe da napada elektromrežu da bi nanijela štetu civilima i optužuje Ameriku i NATO za, kako ocjenjuje, direktnu i opasnu ulogu u ukrajinskom ratu i ugrožavanje Rusije.
“"Alijansa raspoređuje snage i vojna postrojeanja sve bliže našim granicama, stalno nagomilava snage i resurse i približava ih Rusiji”, rekao je sredinom nedelje ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
U međuvremenu, Sjedinjene Države i zapadna Evropa, smatra Kurt Volker, žele dijalog, ali ne vjeruju da je sada vrijeme za postizanje sporazuma. Uslovi Kijeva za to su poznati – povlačenje ruskih snaga iz cijele Ukrajine, isplaćivanje ratne odštete, uspostavljanje tribilana za ratne zločine, te bezbjednosne garancije da se, sada već devetomjesečni sukob, nikada neće ponoviti.
