Crnogorski premijer je u intervjuu za Glas Amerike, nakon jučerašnjih susreta sa potpredsjednikom SAD i državnom sekretarkom, izrazio zadovoljstvo razgovorima u Vašingtonu, ističući da dominira ocjena da je Crna Gora za relativno kratko vrijeme prevalila dugačak put i da se potvrđuje da je Podgorica saveznik u mnogim oblastima.
Uz podršku evroatlantskim aspiracijama Crne Gore i pohvalu posignutom napretku, potpredsjednik Džozef Bajden je, kako je saopšteno iz Bijele kuće, istakao da SAD žele da vide nastavak političkih i ekonomskih reformi koje će obezbediti dobru upravu i vladavinu zakona, što će zemlju približiti ostvarenju cilja - prosperitetnoj i demokratskoj evropskoj državi. Državna sekretarka Hilari Klinton naglasila je da je Vašington veoma zadovoljan zbog napretka koji Crna Gora postiže u pogledu niza pitanja.
“Takođe smo veoma zadovoljni zbog napretka Crne Gore prema partnerstvu u evro-atlantskoj zajednici i nastavićemo da podržavamo sve reforme i napore koje premijer i njegova vlada ulažu.”
Crnogorski premijer, u intervjuu za Glas Amerike, kaže da je visokim američkim zvaničnicima prenio da usvajanjem izvještaja o napretku Evropske komisije nisu trajno riješeni izazovi s kojima se Crna Gora suočava.
“To je proces koji traje. Ono što smo mi pokazali je da smo u stanju kao društvo da se nosimo sa svim tim izazovima. Uložili smo kredibilne napore i to je ocijenjeno kao pozitivno. To znači da nas u budućem periodu očekuje nastavak posvećenog implementiranja zakonodavstva koje smo usvojili, dalje jačanje administrativnih kapaciteta u mnogim oblastima i kada je u pitanju borba protiv korupcije i nastavak borbe protiv organizovanog kriminala-mi smo u toj oblasti imali značajne rezultate u prethodnom periodu-zatim dalja posvećenost unapređenju ljudskih prava, naša saradnja sa civilnim sektorom i ono što je karakteristika svakog demokratskog društva, stabilan razvoj medijske zajednice. Znači, sve su to ciljevi koji uz reformu administracije i dalje jačanje nadzorne uloge parlamenta čine naš sistem modernim sistemom koji je spreman da nosi sve ono što su obaveze iz procesa evropskih i NATO integracija.”
Na pitanje da li dužnička kriza u eurozoni može da uspori integraciju Crne Gore i ostatka Balkana, Lukšić je odgovorio:
“Očigledno je da može dovesti do preispitivanja integracionih ambicija odnosno daljih ambicija kada je proširenje u pitanju. Međutim ono što se ne dovodi u pitanje jeste da zemlje Zapadnog Balkana imaju potvrdu da će jednog dana biti u Evropskoj uniji, ukoliko na tom planu posvećeno rade. I da li će to biti ove ili neke druge godine mislim da je to manje važno od ambicije da postignemo standarde. I to je ono što sagovornicima ovdje u Vašingtonu i u drugom nizu situacija saopštavamo. Mi nismo opterećeni bilo kojim datumom. To bi bilo kao da se bavite umjetnošću radi umjetnosti. Vi se uvijek trudite da pošaljete neku poruku. Ta poruka u našem slučaju jeste da se reforme moraju nastaviti, kao i izgradnja modernog institucionalnog aranžmana. Da je potrebno ulagati napore da se ekonomija oporavi i da sprovedemo ekonomske reforme.“
O aktuelnoj finansijskoj krizi i njenom uticaju na region premijer Lukšić razgovarao je sa predsjednikom Svjetske banke Robertom Zelikom i izvršnom direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard.
“Imali smo odličan sastanak na kojem sam pozdravila snažnu fiskalnu i finansijsku politiku koju premijer želi da implementira odnosno da nastavi da primjenjuje, što je veoma dobro i sa globalnog i sa stanovišta Crne Gore”, kazala je Lagard nakon susreta.
Očigledno je, ističe Lukšić, da je Crna Gora unaprijedila reputaciju u međunarodnim finansijskim institucijama i da može da računa na različite vidove saradnje.
“Ono o čemu smo razgovarali u slučaju Svjetske banke je da preostali dio zajma za razvojnu podršku iskoristimo ne kao direktni zajam, nego više kao garanciju Svjetske banke da smo na dobrom putu što nam onda omogućava kod banaka zaduživanje pod povoljnijim uslovima, jer iako će deficit iduće godine biti manji to svakako ne znači da nam sredstva neće trebati jer je potrebno obezbijediti redovno likvidno funkcionisanje budžeta, između ostalog i izmirivanje obaveza koje nailaze. Kada je MMF u pitanju razgovarali smo o mogućnostima da se iskoristi neki od mehanizama koji će takođe unijeti viši novi sigurnosti u sistem javnih finansija u Crnoj Gori što dalje znači da ćemo narednih sedmica imati dodatne razgovore i vidjeti da li se uklapamo u neke od modela predostrožnosti ili modela podrške ekonomskoj politici koji će zapravo biti jedna dobra poruka investicionoj zajednici. Kao što ni euro-kriza ne može da se riješi samo tako što će države izdvojiti sredstva, već to mora biti kombinacija privatnih sredstava i javnih fondova, tako i u Crnoj Gori u dugom roku treba da pravimo dobru kombinaciju između onog što su javni fondovi kao što su MMF i Svjetska banka i onoga što nam dolazi sa tržišta kapitala, jer u dugom roku jedino je to pravi izvor sredstava finansiranja.”
Komentarišući talas štrajkova zaposlenih u Crnoj Gori, predsjednik crnogorske vlade naglašava da ne očekuje izbijanje socijalnog bunta.
“Mislim da najveći broj građana Crne Gore zaista razumije u kakvoj je situaciji ne samo Crna Gora, već i čitav region i da u neposrednom susjedstvu imate ogromne problem koji mogu da se odraze i na stanje crnogorske ekonomije. Potrebno je što otvorenije razgovarati na sve teme. Bez obzira što predsjednici sindikata nisu zadovoljni nivoom životnog standard, u čemu se slažem sa njima jer smatram da mnogi poslovi nisu dovoljno dobro plaćeni, to je nivo s kojim raspolažemo. Takođe se često ignoriče da smo ove godine imali dva puta korekciju zarada i da ćemo naredne godine 1 januara i 1 jula imati korekcije zarada i da će u rasponu od minimalne do prosječne zarade taj rast biti od 10 do tri odsto. Danas u Evropi imate malo zemalja u kojima dolazi do takvog rasta zarada.”
Crnogorski premijer, koji je danas održao predavanje u Atlantskom savjetu, posjetu Sjedinjenim Državama završava susretima sa zakonodavcima na Kapitol Hilu.