Vladina strategija fiskalnog prilagođavanja dobro je osmišljena kako bi se pozabavila problemom duga, i bez njenog donošenja bi u budućnosti nastupila dužnička kriza, ocijenio je šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru, Martin Petri.
Kako bi konsolidovala javne finansije, Vlada Crne Gore povećala je PDV sa 19 na 21 odsto, a biće veće i akcize na ugalj i cigarete.
Martin Petri iz MMF-a je naveo da je donošenje strategije neophodno i bavi se prilagođavanjem na širokoj osnovi, koje podstiče rast i sadrži elemente socijalne, odnosno zaštite onih koji su najosjetljiviji na nepovoljne efekte.
"Mislimo da je paket mjera prilagođavanja dobrog kvaliteta, kao i da su one realne i rezultiraće potrebnim prilagođavanjem. Možda su i u prosjeku malo konzervativne i njihov rezultat može biti i bolji od trenutno projektovanog“, rekao je Petri nakon posjete tima MMF-a Crnoj Gori.
On je kazao da izglede u ekonomiji vide kao relativno pozitivne, gdje ove godine očekuju rast od oko tri odsto, a u narednoj i 2019. nešto malo niži od tri odsto.
"Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) je na širokoj osnovi, tako da utiče na svakog u određenoj mjeri, ali smatram da je uticaj opravdan sa stanovišta onoga što je potrebno. Fiskalno prilagođavanje nikad nije bez troškova“, smatra Petri.
On je dodao da će povećanje PDV-a rezultirati rastom od oko jedan odsto indeksa potrošačkih cijena.
On je, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše crnogorsku ekonomiju, kazao da su generalno, prognoze pozitivne.
“Problem sa dugom je rezultat prevelikog broja deficita iz prošlosti, finansijske krize koja je pogodila cijeli svijet, kao i velikih investicija, koje pomažu rastu, ali i povećavaju dug”, objasnio je Petri.
On je rekao da će MMF uvijek biti tu da pruži savjet Vladi, ali da ne postoji zahtjev za aranžmanom sa tom finansijskom institucijom. On očekuje da, ukoliko se strategija sprovede, neće biti potrebe za tim programom.
Ministar finansija, Darko Radunović, ponovio je da država ne ulazi u aranžman sa MMF-om, sa kojim ima saradnju na nivou tehničke pomoći.
Vlada je, prema njegovim riječima, posvećena jačanju kredibiliteta javnih finansija u cilju njihove konsolidacije. Zajedno sa budžetom za ovu godinu, usvojen je Plan sanacije budžetskog deficita i javnog duga koji je donio uštedu od 126 miliona, odnosno 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda.
"Vlada je sagledala dodatne mjere koje treba da doprinesu stvaranju budžetskog suficita, opadajućeg trenda javnog duga, dalji rast penzija i stabilan ekonomski rast. Te mjere iznose 117 miliona EUR za tri i po godine, gdje planiramo da ostvarimo suficit u iznosu od 4,5 odsto BDP-a i da smanjimo javni dug na 67 odsto”, podsjetio je Radunović.
Kazao je da je Vlada strogo vodila računa da zadrži nižu stopu od sedam odsto na osnovne namirnice, kako to ne bi imalo negtivne posljedice na životni standard građana koji spadaju u najugroženije kategorije. To povećanje može, ali i ne mora uticati na rast cijena i on će biti minimalan”, kazao je Radunović.
On je ocijenio da su to mjere sa mjerom, ali i da situacija apsolutno nije idealna.
Guverner Centralne banke Radoje Žugić je, komentarišući mjere fiskalnog prilagođavanja, kazao da one ohrabruju i da su pažljivo odabrane, kao i da će u najmanjem mogućem nivou ugroziti konkurentost ekonomije i dostupnost finansijskim tržištima.