Crna Gora spremna je da postane članica NATO i trebalo bi da bude primljena, smatraju analitičari u Vašingtonu. Pojedini međutim nisu optimisti da će pozivnica biti upućena već na jesenjem samitu Alijanse u Velsu.
Proces proširenja NATO-a treba da se nastavi, naročito na Balkanu, smatra bivši američki ambasador pri sjevernoatlantskoj organizaciji Kurt Volker, koji međutim sumnja da će se to dogoditi na predstojećem samitu u Velikoj Britaniji.
“Ima dovoljno neizvjesnosti, naročito u Evropi, gdje pojedini razmišljaju da smo možda provokativni, da možda ne bi trebalo to da radimo, možda Evropska unija postaje prevelika, zbog čega ne bi trebalo da proširujemo NATO ili možda nove članice otežavaju položaj starih članica, što nije tačno. Takvih reakcija ima dovoljno da se čini malo vjerovatnim da će biti velikog napretka u pogledu proširenja na samitu NATO-a u Velsu.”
Da bi se to promijenilo, ističe Volker, potrebno je veoma snažno američko i njemačko liderstvo koje prema njegovom mišljenju trenutno ne postoji kada je riječ o pitanju proširenja. Analitičar Danijel Server pak ocjenjuje da je prerano govoriti o tome da li će Crnoj Gori biti upućena pozivnica za članstvo na jesen.
“Mislim da niko neće dobiti stav predsjednika Sjedinjenih Država o tom pitanju do neposredno uoči samita.”
I Server i Volker poručuju da je Crna Gora spremna da postane članica NATO-a.
“Crna Gora je isto toliko spremna koliko i druge države kada su postale članice NATO-a. To ne vidim kao problem. Da li ima pitanja na kojima treba da nastavi da radi? Naravno, da ima. Pred Hrvatskom je na primjer još puno posla kada je riječ o sudstvu, Albanija ima problema sa organizovanim kriminalom. Ali počnete negdje i odaberete pravi smjer. Crna Gora je već to uradila”, smatra Volker.
“Crna Gora je spremna i trebalo bi da bude primljena. Postoji međutim problem otvaranja prozora samo za malu Crnu Goru. Volio bih da vidim priključenje Makedonije u isto vrijeme”, poručuje Server.
Volker međutim naglašava da priključenje Crne Gore ne bi trebalo vezivati za Makedoniju.
“Uvijek postoji sklonost da se razmišlja u tom pravcu zato što je proces ratifikacije veliki poduhvat, zbog čega bi radije da to uradite jednom, a ne dva puta za dvije različite zemlje. Međutim, imajući u vidu dugogodišnji zastoj u pogledu pitanja Makedonije, mislim da nema mnogo smisla da se sudbina ostalih zemalja veže za to. Dovoljno je loše što je Makedonija u toj situaciji.”
Naši sagovornici osvrnuli su se i na nedavni spor Crne Gore i Rusije zbog odluke Podogrice da podrži evropski stav o ukrajinskoj krizi i njenih težnji da se što prije priključi alijansi. Danijel Server:
“Plan Kremlja u Crnoj Gori je da izvrši što je moguće veći uticaj. Mislim da apsolutno ne postoji nikakva šansa da će ubijediti Crnogorce da ne žele da se priključe NATO-u. U stvari, u ovom trenutku, bilo kakav ruski pritisak samo daje veći podstrek Crnoj Gori da postane članica.”
“Crna Gora se istinski opredijelila za Evropu i NATO. Smatraju da je to veća nagrada. Biti mala država zavisna od ruske darežljivosti i novca nije isto što i biti mala država koja je dio veće Evropske unije”, naglašava Volker.
Volker ne očekuje da će Moskva preduzeti oštrije mjere protiv Crne Gore, uz ocjenu da od toga ne bi imala nikakve koristi, te da je trenutno više zainteresovana za svoje susjedstvo nego za region Balkana.
Proces proširenja NATO-a treba da se nastavi, naročito na Balkanu, smatra bivši američki ambasador pri sjevernoatlantskoj organizaciji Kurt Volker, koji međutim sumnja da će se to dogoditi na predstojećem samitu u Velikoj Britaniji.
“Ima dovoljno neizvjesnosti, naročito u Evropi, gdje pojedini razmišljaju da smo možda provokativni, da možda ne bi trebalo to da radimo, možda Evropska unija postaje prevelika, zbog čega ne bi trebalo da proširujemo NATO ili možda nove članice otežavaju položaj starih članica, što nije tačno. Takvih reakcija ima dovoljno da se čini malo vjerovatnim da će biti velikog napretka u pogledu proširenja na samitu NATO-a u Velsu.”
Da bi se to promijenilo, ističe Volker, potrebno je veoma snažno američko i njemačko liderstvo koje prema njegovom mišljenju trenutno ne postoji kada je riječ o pitanju proširenja. Analitičar Danijel Server pak ocjenjuje da je prerano govoriti o tome da li će Crnoj Gori biti upućena pozivnica za članstvo na jesen.
“Mislim da niko neće dobiti stav predsjednika Sjedinjenih Država o tom pitanju do neposredno uoči samita.”
I Server i Volker poručuju da je Crna Gora spremna da postane članica NATO-a.
“Crna Gora je isto toliko spremna koliko i druge države kada su postale članice NATO-a. To ne vidim kao problem. Da li ima pitanja na kojima treba da nastavi da radi? Naravno, da ima. Pred Hrvatskom je na primjer još puno posla kada je riječ o sudstvu, Albanija ima problema sa organizovanim kriminalom. Ali počnete negdje i odaberete pravi smjer. Crna Gora je već to uradila”, smatra Volker.
“Crna Gora je spremna i trebalo bi da bude primljena. Postoji međutim problem otvaranja prozora samo za malu Crnu Goru. Volio bih da vidim priključenje Makedonije u isto vrijeme”, poručuje Server.
Volker međutim naglašava da priključenje Crne Gore ne bi trebalo vezivati za Makedoniju.
“Uvijek postoji sklonost da se razmišlja u tom pravcu zato što je proces ratifikacije veliki poduhvat, zbog čega bi radije da to uradite jednom, a ne dva puta za dvije različite zemlje. Međutim, imajući u vidu dugogodišnji zastoj u pogledu pitanja Makedonije, mislim da nema mnogo smisla da se sudbina ostalih zemalja veže za to. Dovoljno je loše što je Makedonija u toj situaciji.”
Naši sagovornici osvrnuli su se i na nedavni spor Crne Gore i Rusije zbog odluke Podogrice da podrži evropski stav o ukrajinskoj krizi i njenih težnji da se što prije priključi alijansi. Danijel Server:
“Plan Kremlja u Crnoj Gori je da izvrši što je moguće veći uticaj. Mislim da apsolutno ne postoji nikakva šansa da će ubijediti Crnogorce da ne žele da se priključe NATO-u. U stvari, u ovom trenutku, bilo kakav ruski pritisak samo daje veći podstrek Crnoj Gori da postane članica.”
“Crna Gora se istinski opredijelila za Evropu i NATO. Smatraju da je to veća nagrada. Biti mala država zavisna od ruske darežljivosti i novca nije isto što i biti mala država koja je dio veće Evropske unije”, naglašava Volker.
Volker ne očekuje da će Moskva preduzeti oštrije mjere protiv Crne Gore, uz ocjenu da od toga ne bi imala nikakve koristi, te da je trenutno više zainteresovana za svoje susjedstvo nego za region Balkana.