Američki analitičari se nadaju i očekuju da će Crna Gora, i nakon povratka predsjednika DPS-a Mila Đukanovića na položaj premijera, nastaviti da napreduje u evroatlantskim integracijama.
Crna Gora je demokratija i odluke, poput povratka Mila Đukanovića na vlast, donose se u demokratijama, kada za to imate dovoljno glasova u parlamentu, ističe analitičar i viši saradnik u Centru za transatlantske odnose, na univerzitetu Džons Hopkins, Danijel Server.
“To je jedna od stvari koja se u parlamentarnom sistemu događa kada većinska partija stalno dobija na izborima. I to je stvarni problem, što niste imali pravu promjenu na vlasti u Crnoj Gori. Po mom mišljenju, demokratija nije u potpunosti konsolidovana dok ne vidite sta se događa tokom promjene vlasti. To ne znači da neko treba namjerno da izgubi izbore.”
“Nikada nisam vjerovao da je promjena samo radi promjene dobra ideja. U Americi imamo izreku, ako nije slomljeno nemoj da ga popravljaš. Ne kažem da u Crnoj Gori nema problema. Svaka zemlja ima problema i Crna Gora ih svakako ima, ali građani su iskazali svoj stav”, kaže Majkl Halcel, takođe iz Centru za transatlantske odnose.
Halcei ocjenjuje da je Crna Gora, na međunarodnom planu, trenutno na veoma pozitivnom putu, posebno kada je riječ o procesu priključenja NATO-u.
“Mislim da postoji veoma dobra mogućnost da će biti primljeni na narednom samitu, koji međutim još nije zakazan. I naravno ne znamo šta će se dogoditi sa Makedonijom i sporom sa Grčkom oko imena i kako to može uticati na to da li jedna zemlja može da uđe u NATO, a ne dvije. Bez obzira na to, postižu dobre rezultate, što je u stvari slučaj i kada je riječ o Evropskoj uniji. Mislim da će Đukanović pratiti isti put, jer želi da se Crna Gora priključi evro-atlantskim institucijama.”
Povratak Đukanovića mogao bi međutim da uspori napredak ka Evropskoj uniji, ocjenjuje Danijel Server.
“Postoji puno otpora prema gospodinu Đukanoviću u djelovima Evrope. Osim što je tehničko pitanje odnosno morate da ispunite kriterijume i kvalifikujete se, što je Crna Gora do sada dobro radila, članstvo u EU je i politički izbor koji postojeće članice moraju da naprave. Moji italijanski prijatelji su mi godinama govorili da imaju nepobitne dokaze protiv Đukanovića i da će biti osuđen na sudu. Nikada međutim nisu podigli optužnicu. Ne možete da nastavite da tvrdite da je neko neprihvatljiv, a da ne pružite dokaze u sudu. Žao mi je, ali to nije ispravan način ponašanja.“
“Proces priključenja EU traje duže, ima više faza i mogućih prepreka. Tako da mogućnost usporavanja postoji, ali bih bio veoma iznenađen ako bi se to dogodilo. Crna Gora je trenutno uspješna priča na zapadnom Balkanu i većina ljudi u EU neće željeti da to poremeti“, smatra Majkl Halcel.
Na pitanje kako Vašington ocjenjuje novi Đukanovićev mandat, američki analitičari ocjenjuju da ne očekuju veće promjene.
“To morate da pitate njih, ali mislim da nema kritičare u Sjedinjenim Državama poput onih koje ima u Zapadnoj Evropi , ističe Server.
“Milo Đukanović poznaje potpredsjednika Bajdena od 1995. godine, ja sam bio na tom prvom sastanku, i izuzetno se dobro slaže sa njim. Gotovo svi u političkim krugovima ovdje smatraju Crnu Goru uspjehom, možda i iznenađujućim uspjehom. Mislim da se neće mnogo toga promijeniti, sigurno ne na gore. Ne mogu ga govorim za druge ljude, ali poznajem potredsjednika veoma dobro i on je uvijek bio impresioniran jednim aspektom politike Mila Đukanovića, a to je da je od početka svoje karijere uvijek gradio koaliciju koja je bila multietnička, mutlivjerska. Kao rezultat toga, Crna Gora je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja je uspješno integrisala Albance, Muslimane i druge manjine. To nije malo dostignuće i to je nešto što Amerika cijeni , naglašava Majkl Halcel.
Zvaničan stav Vašingtona o povratku Đukanovića na vlast do zaključenja ovog izvještaja nismo uspjeli dobiti. Mandatar za sastav nove crnogorske vlade je u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Državama poslednji put boravio u januaru 2010. godine, kada se sastao sa potpredsjednikom Džozefom Bajdenom i državnom sekretarkom Hilari Klinton.
Crna Gora je demokratija i odluke, poput povratka Mila Đukanovića na vlast, donose se u demokratijama, kada za to imate dovoljno glasova u parlamentu, ističe analitičar i viši saradnik u Centru za transatlantske odnose, na univerzitetu Džons Hopkins, Danijel Server.
“To je jedna od stvari koja se u parlamentarnom sistemu događa kada većinska partija stalno dobija na izborima. I to je stvarni problem, što niste imali pravu promjenu na vlasti u Crnoj Gori. Po mom mišljenju, demokratija nije u potpunosti konsolidovana dok ne vidite sta se događa tokom promjene vlasti. To ne znači da neko treba namjerno da izgubi izbore.”
“Nikada nisam vjerovao da je promjena samo radi promjene dobra ideja. U Americi imamo izreku, ako nije slomljeno nemoj da ga popravljaš. Ne kažem da u Crnoj Gori nema problema. Svaka zemlja ima problema i Crna Gora ih svakako ima, ali građani su iskazali svoj stav”, kaže Majkl Halcel, takođe iz Centru za transatlantske odnose.
Halcei ocjenjuje da je Crna Gora, na međunarodnom planu, trenutno na veoma pozitivnom putu, posebno kada je riječ o procesu priključenja NATO-u.
“Mislim da postoji veoma dobra mogućnost da će biti primljeni na narednom samitu, koji međutim još nije zakazan. I naravno ne znamo šta će se dogoditi sa Makedonijom i sporom sa Grčkom oko imena i kako to može uticati na to da li jedna zemlja može da uđe u NATO, a ne dvije. Bez obzira na to, postižu dobre rezultate, što je u stvari slučaj i kada je riječ o Evropskoj uniji. Mislim da će Đukanović pratiti isti put, jer želi da se Crna Gora priključi evro-atlantskim institucijama.”
Povratak Đukanovića mogao bi međutim da uspori napredak ka Evropskoj uniji, ocjenjuje Danijel Server.
“Postoji puno otpora prema gospodinu Đukanoviću u djelovima Evrope. Osim što je tehničko pitanje odnosno morate da ispunite kriterijume i kvalifikujete se, što je Crna Gora do sada dobro radila, članstvo u EU je i politički izbor koji postojeće članice moraju da naprave. Moji italijanski prijatelji su mi godinama govorili da imaju nepobitne dokaze protiv Đukanovića i da će biti osuđen na sudu. Nikada međutim nisu podigli optužnicu. Ne možete da nastavite da tvrdite da je neko neprihvatljiv, a da ne pružite dokaze u sudu. Žao mi je, ali to nije ispravan način ponašanja.“
“Proces priključenja EU traje duže, ima više faza i mogućih prepreka. Tako da mogućnost usporavanja postoji, ali bih bio veoma iznenađen ako bi se to dogodilo. Crna Gora je trenutno uspješna priča na zapadnom Balkanu i većina ljudi u EU neće željeti da to poremeti“, smatra Majkl Halcel.
Na pitanje kako Vašington ocjenjuje novi Đukanovićev mandat, američki analitičari ocjenjuju da ne očekuju veće promjene.
“To morate da pitate njih, ali mislim da nema kritičare u Sjedinjenim Državama poput onih koje ima u Zapadnoj Evropi , ističe Server.
“Milo Đukanović poznaje potpredsjednika Bajdena od 1995. godine, ja sam bio na tom prvom sastanku, i izuzetno se dobro slaže sa njim. Gotovo svi u političkim krugovima ovdje smatraju Crnu Goru uspjehom, možda i iznenađujućim uspjehom. Mislim da se neće mnogo toga promijeniti, sigurno ne na gore. Ne mogu ga govorim za druge ljude, ali poznajem potredsjednika veoma dobro i on je uvijek bio impresioniran jednim aspektom politike Mila Đukanovića, a to je da je od početka svoje karijere uvijek gradio koaliciju koja je bila multietnička, mutlivjerska. Kao rezultat toga, Crna Gora je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja je uspješno integrisala Albance, Muslimane i druge manjine. To nije malo dostignuće i to je nešto što Amerika cijeni , naglašava Majkl Halcel.
Zvaničan stav Vašingtona o povratku Đukanovića na vlast do zaključenja ovog izvještaja nismo uspjeli dobiti. Mandatar za sastav nove crnogorske vlade je u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Državama poslednji put boravio u januaru 2010. godine, kada se sastao sa potpredsjednikom Džozefom Bajdenom i državnom sekretarkom Hilari Klinton.