Ton prvom danu NATO samita u Briselu su dale pritužbe predsjednika Trampa na nedovoljna izdvajanja za odbranu vojnih saveznika, kao i na politiku Njemačke koja je, kako kaže, energetski talac Rusije, iste one od koje bi Amerika trebalo da je brani. Uz to, lideri su dogovorili niz mjera bolje organizacije odbrane i pripravnosti NATO trupa, kao i pozvali Skoplje da započne proceduru prijema u Alijansu.
Kao što se i dalo naslutiti, NATO samit za sada obilježavaju razmirice na relaciji Evropa - Amerika, izazvane nesrazmjerom u izdvajanju za odbranu Amerike i evropskih saveznica, ali i politikom pojedinih evropskih država, primjerice, Njemačke, čija je energetska ovisnost od ruskih energenata bila tema radnog doručka prvog čovjeka NATO saveza i prvog čovjeka Bijele kuće. Milijarde dolara se plaćaju Rusiji, zemlji od koje bi se NATO trebao štititi, ukazao je američki predsjednik tokom doručka sa generalnim sekretarom NATO-a.
"Njemačka je pod ruskom totalnom kontrolom: 60-70 posto energije im stiže od Rusije preko novog gasovoda, mislim da je to loše i za NATO i da treba o tome razgovarati sa Njemačkom. Pored toga, Njemačka za odbranu izdvaja tek nešto više od 1 posto bruto-nacionalnog dohotka, dok Amerika, u stvarnim brojevima plaća 4,2 posto znatno većeg bruto-nacionalnog dohotka. Njemačka je zarobljenik Rusije jer od nje dobija tako mnogo energetskih resursa. To nije u redu, vi i ja smo se složili da to nije u redu. Ne znam šta namjeravate da učinite po tom pitanju, ali činjenica jeste da Rusiji Nijemci plaćaju milijarde dolara i sada mi treba da ih štitimo od te iste Rusije", rekao je Donald Tramp.
Njemačka kancelarka je odgovorila kako njena zemlja sama donosi svoje odluke, da je lično osjetila sovjetsku okupaciju i da je sretna da je Njemačka danas ujedinjena i u stanju da vodi nezavisnu politiku. Nakon njihovog bilateralnog sastanka, ni riječi o razmiricama.
"Imamo veoma dobre odnose sa njemačkom kancelarkom, izvanredne odnose sa Njemačkom, vjerujem da će se naša trgovina uvećati, vidjećemo šta će se desiti tokom nekoliko narednih mjeseci", rekao je Tramp.
"Razmijenili smo mišljenja o ekonomskim pitanjima, migraciji, o budućnosti naših trgovinskih odnosa, o sastancima predsjednika Trampa i ostalim važnim pitanjima. Radujemo se saradnji jer smo dobri partneri i želimo da saradjajuemo i ubuduće", poručila je nemačka kancelarka Angela Merkel.
Generalni sekrear NATO-a Jens Stoltenberg priznaje da postoje razlike medju članicama, ali vjeruje da će one samo očvrsnuti Savez.
"Jer, uprkos različitim stavovima o trgovini ili klimatskim promjenama ili nuklearnom sporazumu sa Iranom, ili diskusiji o izdvajanju za odbranu, činjenica je da je NATO uvijek bio u stanju da funkcioniše, da donosi odluke, da čak jača u zajedništvu nas, 29 saveznika i zajedništvu Evrope i Amerike."
Sličnim riječima se generalni sekretar obratio i NATO liderima.
"NATO su Evropa i Amerika koje rade zajedno, na bezbjednosti naših gradjana u sve nesigurnijem svijetu. Danas jačamo našu zajedničku odbranu i pripravnost, jačamo napore za stabilnošću van naših granica i u borbi protiv terorizma. Poštena podjela troškova je u srži svega što radimo.”
Sudeći po zaključcima, NATO lideri su potvrdili odluke ministara spoljnih poslova: formiraju se dvije nove komande, jedna u Americi, druga u Njemačkoj. Kreće se i sa projektom "četiri-trideset": Do 2020. obezbijediti 30 mehanizovanih bataljona, 30 vazdušnih eksadrila i 30 borbenih brodova koji bi bili spremni da djeluju u roku od 30 dana. Konačno, vlada u Skoplju je pozvana da, čim se završe procedure oko novog imena države, započne procedure pridruženja Sjeverne Makedonije kao 30. članice NATO.