Bašte i drugi spoljni objekti za ručavanje bili su jedna od rijetkih pozitivnih posljedica pandemije za mnoge stanovnike Njujorka.
Zbog ograničenja za okupljanje u zatvorenim prostorima, grad je u to vrijeme odobrio otvaranje bašta brojnim restoranima, koji bi u suprotnom ostali bez posla.
Po okončanju pandemije, postavilo se pitanje šta će se dogoditi sa tim objektima, u gradu u kojem je ranije bilo teško dobiti dozvole za njih.
U avgustu 2023. Njujork je donio odluku da pandemijski novitet postane stalni dio gradskog pejzaža. Restorani će moći da postavljaju bašte i druge objekte na ivice gradskih ulica od aprila do novembra svake godine. Između novembra i aprila, sve sa ulica mora da bude uklonjeno.
„Zadovoljni smo sa odlukom i sretni smo što se Njujork kreće u pravcu da izgleda više evropski, gdje imamo ljude koji sjede vani i to ulicu čini malo življom nego inače“, kaže Matijas Van Lejden, vlasnik restorana „Loulou“.
Nova regulativa omogućila je i postavljanje bašta na trotoarima na mnogo više mjesta u gradu nego je to ranije bilo zadovoljno. Bašte na trotoarima mogu da ostanu tokom čitave godine. Ugostitelji su zadovoljni zbog toga.
„Hiljade restorana koji nikada nisu mogli da imaju kafee na trotoaru prije pandemije, sada će moći da ih imaju“, kaže Endrju Rigi, direktor Udruženja ugostitelja Njujorka, dodajući da je ukinut značajan dio birokratije koji je u toj oblasti postojao prije pandemije.
Ipak, nisu svi oduševljeni novim propisima. Neki Njujorčani kažu da bašte više nisu potrebne, da zauzimaju mnogo prostora, stvaraju buku i dovode do zastoja u saobraćaju. Takođe, neki od objekata odavno stoje oronuli i napušteni.
„Za stanare, to znači manje mjesta na ivičnjacima, manje prostora na trotoarima, manje prostora na cestama, manje prostora za šetanje po bloku, manje tišine, manje pristupa za hitne službe. Jednostavno je manje. Više je za jednu industriju, ali manje za sve ostale“, navodi Lif Arncen, iz Koalicije za pravednu urbanu politiku.
Njegova organizacija se zalaže da grad napravi veliku studiju posljedica po gradske blokove prije nego što dones trajne odluke. Prema Arncenu, veliki problem je i smrad od smeća.
„Ovdje gdje sada stojimo nije pometeno tri godine. To je problem. To je grad kojem treba čišćenje. Morate ga čuvati čistim. Ne možete staviti ove stvari, pokriti cestu osam mjeseci i očekivati da ne bude posljedica. Biće posljedica. Biće prljavo“, objašnjava Arncen. „Možda ljudi to neće primjetiti kada odu tamo da jedu, jer je to djelimično očišćeno, ali kao stanovnici – mi to vidimo svaki dan.“
Neki od objekata su jednostavne drvene strukture sa nekoliko stolova, malo rasvjete i plastičnim pokrivačima kao zaštitom od kiše i snijega. Drugi restorani su inovativniji, sa kvalitetnijim namještajem, dekoracijama, biljkama, udobnijim ambijentom i grijačima.
„Mislim da će mnogi ružni objekti biti srušeni i da neće biti izgrađeni na isti način naredne godine. Mislim da će ta promjena svake godine zapravo donijeti nešto dobro gradu“, kaže Van Lejen i dodaje:
„Generalno, da, mislim da je gradu potrebno malo čišćenja. Znate, neki ljudi to ne rade kako treba. Oni su ti koji čine da izgledamo loše, kompletna restoranska zajednica.“
Mišljenja stanovnika Njujorka su podijeljena. Uglavnom se slažu oko prednosti boravka na otvorenom, ali mnogima su problem prljave ulice i oronuli objekti.
„Zatrpavaju ulicu smećem toliko puno da oduzimaju estetiku ulica. Oni su klaustrofobični. To su magneti za smeće. Mislim, jednostavno su grozni, užasni“, kaže Valeri Mars, stanovnica Njujorka.
Još jedna Njujorčanka, Ket Dikaprio, navodi da želi da bašte ostanu na ulicama: „Godinama živim u Ist Vilidžu i volim jesti napolju. To mi je omiljeni način da jedem izvan kuće. Odlično je za ručak, odlično je za večeru. Volim da vidim ljude vani, tako da volim te objekte.“
Njujork tek treba da donese odluke o načinu licenciranja, naknadama za dozvole i dizajnu objekata. Puna primjena pravila počinje u novembru 2024.
