Nedavno predložene tarife na uvoz čelika i aluminijuma, od strane američkog predsednika Donalda Trampa, pokrenule su goruću debatu u Americi, netipičnu za pobornike tradicionalne politike. Da li je potez administracije blagoslov za američke radnike ili početak trgovinskog rata? Emisija Glasa Amerike “Zajedno sa Gretom Van Šasteren” osvrnula se na dobre i loše strane, istoriju i uticaj tarifa na uvoz robe u SAD.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je nedavno dokument o uvođenju tarifa na uvoz čelika i aluminijuma, iz razloga nacionalne bezbednosti.
“Želimo da proizvodimo naše brodove, želimo da pravimo naše avione, želimo da imamo našu vojnu opremu, koristeći čelik i aluminijum iz naše zemlje.”
Navodeći da je u pitanju nacionalna bezbednost, Tramp je u nameri da nametne tarife zoabišao Kongres. U emisiji Glasa Amerike “Zajedno sa Gretom Van Sasteren” sekretar za trgovinu Vilbur Ros istakao je da je tumačenje termina bezbednosti u zakonu veoma široko.
“Ono posebno uključuje faktore poput uticaja na zapošljavanje, uključuje faktore kao što je održavanje zdravog stanja kritične industrije, uključuje dosta stvari za koje prosečna osoba ne bi rekla da se tiču nacionalne bezbednosti. Ipak, iznova ste mogli čuli neke od naših savetnika za nacionalnu bezbednost ili zvaničnika Sekretarijata za odbranu, koji tvrde da ekonomska sigurnost predstavlja nacionalnu bezbednost.”
Ros tvrdi da bi tarife mogle da utiču na stvaranje novih radnih mesta i izazovu porast u industriji čelika i metala, pritom imajući ograničen uticaj na američku industriju koja zavisi od metala.
“Znači, ako biste u potpunosti primenili svih 25 odsto na kompletan uvoz čelika i ako biste to preneli na cenu automobila, bilo bi to oko 4 dolara mesečno za prosečno vozilo. Tako da to jeste iznos, ali nije nešto što će izazvati masovnu nezaposlenost u automobilskoj industriji. Pritom, ekonomija je trenutno veoma snažna.”
Mnogi republikanci u Kongresu ne slažu se sa tom tvrdnjom.
“Među republikanskim senatorima postoji zabrinutost da bi ova odluka mogla da metastazira u veći trgovinski rat. Mnogi naši članovi raspravljaju sa administracijom o razmerama ovih poteza. Postoji visok nivo zabrinutosti o mešanju u ono što se čini da je ekonomija koja se oporavlja”, saopštio je republikanski lider u Senatu Mič Mekonel.
Kanada i Meksiko, koje čine blizu 90 odsto američkog uvoza čelika, trenutno su izuzeti iz tarifa. Međutim, Evropa i Azija nisu. Kongresmen Majk Bost tvrdi da bi Kina trebalo da smanji proizvodnju i time izjednači tržište.
“Hajde da pogledamo šta oni zapravo rade. Oni proizvode više od polovine čelika na svetu, zatim ga prebacuju u druge zemlje koje pokušavaju da ga iznesu na naše tržište.”
Ekonomista Džejkob Fank Kirkegard ne slaže sa sa jednostranim postupkom.
“MIslim da je problem što postoje višestrani napori kroz OECD - Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj, da se umanje preterani proizvodni kapaciteti Kine. Istina je da je do sada taj proces bio spor, među prvima sam koji će vam to priznati. Međutim, to je multilateralni pristup za koji mislim da ima najviše šanse da uspe.”
Američki proizvodi poput motorcikla Harli Dejvison su na meti Evropske Unije, kao odgovor na uvedene tarife. Ipak, Ros misli da će uticaj biti minimalan.
“Šta to znači? Oni pričaju o proizvodima vrednim tri i po milijarde dolara. Medjutim, tri i po milijarde dolara je 0,2 odsto našeg bruto društvenog proizvoda. Dakle, za našu ekonomiju u celini to ne znači ništa.”