Više desetina prosrpskih demonstranata okupilo se ponovo u četvrtak nedaleko od Vlade u Podgorici, posle glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u UN, poručujući da će zbog glasanja Crne Gore “možda biti barikada ako ih bude 100.000, kao na litijama”.
Jedan od organizatora skupa, Milutin Mirjačić, koji je i direktor jedne osnovne škole u Plužinama, poručio je da je izglasana rezolucija u UN “sramna” i pozvao okupljene da “noćas ne prave barikade, jer ih je malo”.
"Čuli smo da je izglasana sramna rezolucija o Srebrenici. Predsjednik Vlade i predsjednik države znaju da mi nismo bili za to”, rekao je Mirjačić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciji o genocidu u Srebrenici sa 84 glasa za, 19 protiv, dok je 68 država članica bilo suzdržano.
U rezoluciji se ne pominje nikakav vid odgovornosti bilo kog naroda ili države već, između ostalog, poziva na bezrezervnu osudu poricanja genocida u Srebrenici.
Rezolucijom se predviđa da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u tom području tokom rata na prostoru Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995.
Osvrnuvši se na svoju jučerašnju izjavu u kojoj je rekao da ne priznaje državu Crnu Goru i da se nada novom referendumu, Mirjačić je objasnio da je kazao da je njegova izjava zloupotrijebljena i da je "želio da slijedimo put našeg mitropolita Amfilohija".
“Možda će biti barikada ako nas bude 100.000 kao na litijama. Ovo je pitanje od nacionalnog interesa za srpski narod. Pozivam vas noćas da ne pravite blokade, danas nas je malo", kazao je on i dodao da ne žali on samo srpske žrtve, već i muslimanske, ali da "ne može prihvatiti da su samo Srbi genocidni".
On je ocijenio da Amerika “želi da se osveti svima, a posebno nepokornom srpskom narodu”.
“I zato opet zabija špicu na Balkanu. Opet želi da nas posvađa”, dodao je direktor osnovne škole "Bajo Pivljanin" u Plužinama.
Savo Klakor iz Tivta rekao je da se deklariše kao Srbin i da "pripada narodu "koji nikada nije imao namjeru da istrijebi bilo koji drugi narod”.
U presudama međunarodnih i regionalnih sudova masovno ubistvo više od 8.000 građana Bosne i Hercegovine (BiH) u području Srebrenice okarakterisano je kao genocid. Isto je učinio i Međunarodni sud pravde u Hagu po tužbi BiH protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
U odluci iz 2007. ukazano je da tadašnje vlasti u Beogradu nisu učinile ništa da spreče i kazne zločin genocida u Srebrenici jula 1995, ali i da nisu počinile, učestvovale, niti podsticale izvršenje genocida.
