Smrt najmanje 112 Palestinaca koji su u četvrtak stradali dok su čekali na humanitarnu pomoć u gradu Gazi u petak je izazvala brojne međunarodne osude, dok je Izrael pod sve većim pritiskom da omogući nezavisnu istragu. Amerika je u međuvremenu najavila prvu vojnu dostavu hrane i zaliha iz vazduha.
Očevici i zdravstveni zvaničnici u Gazi navode da su na Palestince, koji su pokušali da dođu do humanitarnog konvoja, pucale izraelske snage. Izrael to negira i tvrdi da su ljudi u panici gazili jedni druge ili su ih pregazili kamioni koji su prevozili humanitarnu pomoć.
Zvaničnici u Gazi prvobitno su saopštili da su okupljeni u zapadnom dijelu grada Gaze stradali u izraelskom udaru. Očevici su kasnije naveli da su izraelske snage otvorile vatru dok su ljudi uzimali brašno i konzerve iz kamiona. Jedan izraelski zvaničnik rekao je da su trupe "u ograničenom odgovoru" kasnije pucale na Palestince za koje su smatrali da predstavljaju prijetnju.
Međutim, načelnik bolnice u kojoj su liječeni neki od povrijeđenih, naveo je da je više od 80 odsto imalo prostrijelne rane, što sugeriše da su na njih pucali izraelski vojnici.
"Šokiran sam i revoltiran jučerašnjim ubistvom nevinih civila u Gazi dok su očajnički čekali na humanitarnu pomoć. Nezavisna istraga mora odmah biti pokrenuta, a krivci pozvani na odgovornost", napisao je na Eksu predsjednik Evropske komisije Šarl Mišel.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je "duboko uznemirena snimcima iz Gaze" i dodala je da je "potrebno uložiti sve napore da se istraži šta se dogodilo".
Francuska i Njemačka u petak su se pridružile pozivima na sprovođenje međunarodne istrage incidenta koji je ukazao na tešku humaniratnu krizu u Gazi i kolaps isporuke pomoći u područjima na sjeveru enklave koje su okupirale izraelske snage u odgovoru na smrtnonosni napad Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Francuski predsjednik Emanuel Makron snažno je osudio incident, a njegov šef diplomatije Stefan Sežurne rekao je da bi Pariz podržao međunarodnu istragu koju traži generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
Njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok rekla je da "izraelska vojska mora u potpunosti da objasni kako su se dogodili masovna panika i pucnjava".
Sjedinjene Države, saveznik Izraela, takođe su pozvale na sveobuhvatnu istragu, navodeći da incident pokazuje potrebu da se u Gazu isporuči više humanitarne pomoći.
Predsjednik Džo Bajden najavio je u petak da će američka vojska narednih dana prvi put iz vazduha dostavljati pomoć u Pojas Gaze, i da će Vašington uraditi sve što može da isporuči više pomoći.
Bajden je na početku susreta sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Bijeloj kući rekao da dosadašnje isporuke nisu dovoljne i da želi da u Gazu uđu još stotine kamiona sa humanitarnom pomoći.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da će prvi put vjerovatno biti dostavljena gotova jela.
"To neće biti jedina dostava", rekao je Kirbi.
Međutim, neimenovani američki zvaničnik rekao je za Rojters da bi dostava iz vazduha imala ograničeni uticaj na ublažavanje patnji stanovnika Gaze.
"To ne rešava osnovni uzrok", rekao je zvaničnik i dodao da problem može ozbiljno da se riješi samo otvaranjem granica. Naglasio je i da je drugo pitanje to što SAD ne mogu da garantuju da pomoć neće završiti u rukama Hamasa.
U Bijeloj kući, Kirbi je priznao da je dostava pomoći iz vazduha veoma teška zbog gusto naseljenog područja i konflikta u Gazi.
Izraelski zvaničnik u Vašingtonu rekao je da su izraelske vlasti upoznate "sa dostavom humanitarne pomoći iz vazduha".
Bajden je novinarima rekao da SAD takođe razmatraju mogućnost otvaranja pomorskog koridora za isporuku velike količine pomoći Gazi.
Prekretnica u ratu?
Ultradesničarski ministar bezbjednosti Itamar Ben-Gvir pružio je punu podršku izraelskim vojnicima "koji su odlično djelovali protiv rulje u Gazi koja je pokušala da im naudi".
U Izraelu, u autorskom članku na onlajn sajtu N12 navodi se da je incident ukazao na nedostatak civilne uprave ili vladavine prava u Gazi, i da bi "Izrael mogao da se nađe u teškoj poziciji u smislu legitimnosti dalje borbe".
U kolumni objavljenoj u najvećem izraelskom dnevnom listu navodi se da će, bez obzira na to šta se dogodilo tokom isporuke pomoći, svijet zapamtiti slike stotina "izgladnjelih i očajnih ljudi", uključujući žene i djecu, koji uzimaju pomoć dok na njih pucaju izraelski vojnici.
"Neki misle da će ovaj incident biti prekretnica u ratu...da će dovesti do međunarodnog pritiska koji Izrael neće moći da izdrži, uključujući i iz Bijele kuće", navodi se u kolumni.
Rat je počeo 7. oktobra kada su borci iz Hamasa upali iz Gaze u Izrael, ubili 1.200 ljudi i oteli više od 250 talaca, prema izraelskim podacima.
Uslijedila je izraelska vojna ofanziva u kojoj je, prema navodima zdravstvenih vlasti u Gazi - koju kontroliše Hamas - poginulo više od 30.000 Palestinaca.
Posle gotovo petomjesečne izraelske vazdušne i kopnene ofanzive, u kojoj su razoreni ogromni djelovi enklave, u Pojasu Gaze je humanitarna katastrofa, naročito na sjeveru.
Zbog nedostatka hrane, ljudi jedu stočnu hranu i čak kaktuse, a zdravstveni radnici navode da djeca umiru u bolnicama zbog neuhranjenosti i dehidratacije.
