Nekoliko hiljada građana protestovalo je u utorak veče u Podgorici, zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku kojim se ograničavaju nadležnosti šefa države, otvarajući mogućnost za izbor mandatara u parlamentu.
Na protestu pod sloganom “Ima nas” zatraženo je da se spriječi "rušenje ustavnog poretka i povuče Zakon o predsjedniku" i upućen je zahtjev za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, kao i izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Večerašnji protest, treći po redu i do sada najmasovniji, uslijedio je nakon što je crnogorski parlament, na predlog Demokratskog fronta, usvojio izmjene Zakona o predsjedniku države, koje su pravnici i NVO sektor ocijenili “neustavnim”, parlamentu omogućava da imenuje mandatara, iako tu nadležnost, po Ustavu, ima samo predsjednik države.
Iz Foruma slobodnih građana Luča, koji je i organizator protesta, kazali su da je “grubo protivustavno djelovanje bivše-nove većine u Skupštini dovelo do bližeg povezivanja evropskih i građanskih snaga, predstavnika civilnog sektora i građanskih aktivista”.
Oni su pozvali “sve pojedince, grupe građana, udruženja i političke subjekte da iskažu svoj stav i da se uključe u zajedničko vaninstitucionalno i institucionalno djelovanje”.
Jedna od govornica na skupu Jelena Marković poručila je da je “Ustav ono što treba da nas drži na okupu”, te da, kako je kazala “ izdajnici hoće Ustav da prilagode sebi i interesima drugih država”.
“Želimo deblokadu institucija, kako bi se oslobodila Crna Gora. Ustav nam je pogažen potpisivanjem temeljnog ugovora. Nije Crna Gora prćija Aleksandra Vučića", poručila je Marković.
Student Ilija Vujačić kazao je da su “temelji crnogorske državnosti čvrsti kao Lovćen”.
“Ne ljube lance Crnogorci, ni lance, ni tuđe skute, ni mantije zločinaca natopljene krvlju nedužnih . Budi se mladosti crnogorska. Tvoja leđa nijesu njihov stepenik. Budi se, jer to što vam oko vrata stavljaju nijesu medalje nego omče. Ustani moja Crna Goro”, poručio je Vujačić.
Građanska aktivnistkinja Svetlana Pajović kazala je da je “Skupština izgubila legitimitet, Vlada vrši tiraniju, institucija nema”.
“Ustav sekularne drzave je njeno sveto pismo. Zato se rušiteljima obraćam sa pitanjima: Kadili ste nas suzavcima, da nećete da nas krstite kalašnjikovima? Dvije godine nasilja, progona, uvreda, prijetnji, govora mržnje. Da vam poručimo sa ovoga mjesta, znate li kako su nasilnici i kako je tirjanstvo prolazilo u Crnoj Gori?! Nijeste snosili nikakve pravne ni političke posljedice za svoja nedjela, ali do danas. Mogli ste što hoćete, ali nećete i dokle hoćete”, kazala je Pajović.
Ona je imala i poruku za međunarodnu zajednicu:
“Mi smo krojači svoje sudbine i nećemo dozvoliti da nam obesmisle državu i da nas skrenu sa evropskog puta ruski i srpski agenti i plaćenici, od crkve Srbije do onih koji sjede u Vladi i Skupštini”, poručila je Pajović na protestu koji su podržali i iz Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata Crne Gore.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković kazao je “tek smo počeli i čuće nas i danas i sjutra i svakog dana, čuće nas na svakom mjestu”.
“Nema više umivene retorike, nema više pristojnosti sa rušiteljima. Udarili su na obraz i dostojanstvo, a kada se dostojanstvo brani u Crnoj Gori, zna se šta to znači. Zato sam im i vidio strah u očima. Zato što znaju da nema nema veće svetinje od odbrane države koja je stvarana vjekovima”, kazao je Živković na protestu ispred Skupštine, kome su prisustvovali i građani iz drugih crnogorskih gradova.
Usvojene izmjene Zakona o predsjedniku države koje su usvojene 1. novembra omogućavaju kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.
Iz DF- a, koji je i predložio izmjene Zakona o predsjedniku poručili su da je to jedini način, kako su kazali, borbe protiv opstrukcije predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se izabere mandatar, dok u DPS-u tvrde da je posrijedi pokušaj ustavnog puča.
Predlog DF-a za izmjenu Zakona o predsjedniku Crne Gore uslijedio je nakon što je crnogorski predsjednik, nakon što je njegova DPS otkazala podršku manjinskoj Vladi Dritana Abazovića, u septembru odbio da povjeri mandat za sastav Vlade lideru Demosa Lekiću.
Đukanović je svoju odluku tada obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
