Crnogorski istorijski lučki grad Kotor nalazi se na listi svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine pod zaštitom UNESCO-a, prije svega zbog ljepote svog dobro očuvanog starog grada. Međutim, sve veća popularnost Kotora postala je i izvor problema poslednjih godina. Nekontrolisana gradnja sada prijeti da umanji ljepotu grada i ugrozi njegovu reputaciju kao jedne od najboljih turističkih destinacija u svijetu.
Kotor je jedan od najbolje očuvanih starih gradova na obali Jadrana. Njegovoj popularnosti doprinosi i ugodna klima tokom cijele godine i spektakularna priroda. Svake godine, kroz grad prođe oko milion posjetilaca, dok sve veći broj ljudi želi da živi u Kotoru. Izgradnja kuća drastično se povećala, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među starosjediocima.
"A ove nove koje se grade, to su nekakvi neboderi sa nekim pločama, kao za groblje”, kaže Olivera iz Kotora.
Duž crnogorske obale sada se nalaze moderne zgrade, koje prijete da ugroze antičke palate u Kotoru, što je podstaklo Unesko da upozori da će skinuti grad sa liste svjetske baštine, ako se ne riješi problem nekontrolisane izgradnje.
"Komitet Uneska za svjetsku baštinu još od 2003. godine upozorava na negativne posljedice te prekomjerne i negativne urbanizacije i zahtjeva da se ti procesi zaustave i zahtjeva da se uspostave mehanizmi zaštite za ovo područje”, smatra Sandra Kapetanović iz nevladine organizacije Expeditio.
Crnogorska vlada je u februaru uvela privremenu zabranu izgradnje u Kotoru, koja je stupila na snagu u aprilu, čime je po svemu sudeći izbjegla pokretanje procedure za uklanjanje grada sa liste Uneska.
Međutim, prije stupanja na snagu zabrane 5. aprila, vlasti su dozvolile izgradnju pojedinih velikih turističkih kompleksa u gradu, što je dovelo da spora na lokalnom nivou. Gradonačelnik Vladan Jokić povezuje prekomjernu izgradnju sa mitom i nepotizmom.
"Imamo dosadašnju gradnju na teritoriji Kotora, koja je rađena od strane privilegovanih pojedinaca, privilegovanih familija, uprkos onome što su bila uputstva struke”, ističe Jokić.
Prihod od turizma i izgradnje nekretnina duž 300 kilometara duge obale, u protekloj deceniji činili su četvrtinu bruto društveno proizvoda Crne Gore.