Tek okončano obilježavanje 60 godina od potpisivanja Rimskog sporazuma, kojom prilikom su evropski lideri još jednom deklarativno iskazali privrženost ideji Unije, bilo je i mjesto oštrih upozorenja: Evropa bi, bez vizije i snage, mogla da ide svome kraju. Sa druge strane, odnos EU prema najbližem susjedstvu, Zapadnom Balkanu, koji u evropskom članstvu vidi svoju budućnost, mora da se mijenja - prazna obećanja nisu dovoljna.
Rimski samit evropskih lidera, održan prošlog vikenda, zaključio je potpisima šefova država ili vlada na dokument kojim potvrdjuju svoju predanost EU, zajedničkoj budućnosti... Jedan potpis nedostaje - onaj britanske strane koja bi u srijedu i zvanično trebala da aktivira član 50 Lisabonskog sporazuma i tako započne proces razvoda od evropske porodice. U tom svjetlu, uz sve snažniji euro-skepticizam, jačanje desnih pokreta i anti-imigrantskog raspoloženja, papa Franjo je, primajući evropske lidere, upozorio da se Unija suočava sa "vakuumom vrijednosti" gubitkom osjećaja. On je ukazao da anti-imigrantski populizam i ekstremizam predstavljaju smrtnu opasnost za Evropu.
Svega toga su svjesni i u Briselu, kao što su svjesni da se budućih 27 država i njihovih vlada moraju potruditi da zajedničku kuću učine boljom i funkcionalnijom za obične ljude. Jedini problem je što još uvijek ne znaju kako - da li izabrati jedan od modela koje je nedavno predstavio prvi čovjek EK, ili tražiti neko srednje rješenje, trebalo bi da bude jasnije nakon ljeta, do kada bi trebale da budu okončane široke javne rasprave diljem Unije... Medjutim, šta
sa proširenjem u takvoj Evropi? Hoće li i ono biti u nekoliko različitih modela ili će Brisel održati obećanje dato svjevremeno Zapadnom Balkanu u Solunu o evropskoj budućnosti...
Elmar Brock, koji je doskora vodio Spoljno-politički komitet EP i još uvijek je jedan od potpredsjednika narodnjačke grupe partija Parlamenta, glasno je razmišljao o tome da ne treba svim državama Zapadnog Balkana neizostavno držati otvorena evropska vrata - onima koje ne ispune kriterije, moglo bi, tvrdi on, biti dovoljno i "osnaženo partnerstvo", po ugledu na ono kakvo Unija gradi sa Ukrajinom...
"Trenutno niti jedna od država Zapadnog Balkana ne ispunjava uslove. Niti jedna. Jedna više, druga manje, ali u potpunosti niti jedna i to je problem za te države koje moraju da se razviju. Ako država kao BiH ne može da riješi svoja unutrašnja pitanja, ili odnosi izmedju Srbije i Kosova, to mora da bude riješeno. Mi ćemo im u tome pomagati, u gradji institucija, ekonomskom razvoju, ali ključne odluke da imaju mir i red kod kuće, to je zadatak za one koji su dogovorni kod kuće", ocenjuje Brok.
Medjutim, njegovi narodnjaci, svjesni da ulaganje u evropske perspektive Balkana znači ulaganje i u evropsku budućnost, spremajući se za kongres stranke za ovu srijedu, pripremili su i zaključke koji jasno pozivaju ne samo domaće lidere da hito rješavaju nagomilane izazove od nedovršenog pomirenja, radikalizacije, nedovoljnog dijaloga i uključenja civilnog društva,
već i evropske države da ponude konkretna rješenja i korake koji bi pomogli državama Zapadnog Balkana u stabilizaciji i dostizanju normi za evropsko
članstvo.
Regionalni ekonomski razvoj će smanjiti napetosti, od prekograničnih do etničkih, vjeruju oni. Pozivaju i evropske inistitucije da svoje fondove u većoj mjeri otvore za potrebe regiona što bi, pored ostalog, smanjilo uticaj "trećih" zemalja...tražeći više i od regiona i od Unije, politički lideri evropskih narodnjaka, najače političke grupe u Evropi, upozoravaju da ne smije biti zasićenja proširenjem i podsjećaju - riječ je o jednoj od najuspješnijih evropskih politika, politici koja se mora nastaviti...