Mediji bliski Kremlju izgubili su milione čitalaca i gledalaca 2024. godine, dok je publika nekih državnih propadagandnih medija smanjena za trećinu. Glavni propagandni televizijski kanal, Prvi kanal, izgubio je četvrtinu gledalaca od ruske pune invazije na Ukrajinu 2022. Stručnjaci, koji su govorili za ruski servis Glasa Amerike, kažu da je to postao stabilan trend koji Kremlj za sada ne uspijeva da preokrene, čak i nakon izdvajanje više novca za državne medije.
Milioni Rusa prestali su da prate medije bliske Kremlju 2024. Neki mediji izgubili su do trećinu publike, a Prvi kanal je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po TV rejtingu. Broj čitalaca i gledalaca pada uprkos povećanom finansiranju državnih medija, navodi se u projektu "Možemo da objasnimo" (We Can Explain), koji je proučavao statistiku iz istraživanje koje je sproveo LiveInternet.
Među najvećim "žrtvama" je tabloid Komsomolskaja Pravda (KP), koji se smatra omiljenim dnevnim listom predsjednika Vladimira Putina. Tokom jedne godine, prosječni broj posjetilaca na sajtu tabloida pao je sa 6,5 na 4,3 miliona.
U malo boljoj poziciji su Moskovski Komsomolets i Gazeta.ru, koji su izgubili 22, odnosno 14 odsto čitalaca. Popularnost Ria Novosti i Lenta.ru pala je za 12 odnosno 11 procenata.
Znatno je pao i rejting federalnih TV kanala. Prema podacima istraživačke kompanije Mediaskop (Mediascope), Prvi kanal - koji je uvijek bio omiljeni ruski televizijski kanal, u decembru prošle godine je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po prosječnom dnevnom broju gledalaca. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kanal je izgubio oko četvrtinu publike.
U međuvremenu, prema budžetu, propaganda će u ovoj godini poreske obveznike u prosjeku koštati 11,4 milijardi rublji mjesečno ili 2,6 milijardi nedeljno. Glavni dobitnici tih sredstava i dalje su državni televizijski kanali.
Pad popularnosti medija bliskih Kremlju je realtivno stabilan trend, kaže sociolog i publicista, bivši generalni sekretar novinarskog sindikata Rusije Igor Jakovenko. Prema njegovom mišljenju, to potvrđuje nekoliko parametara.
"Naročito je zabilježen pad broja gledalaca ruske propagandne televizije. U prvom planu su sada zabavni kanali kao što su REN TV, TNT...Međutim rejting glavnih "kanala mržnje" stalno pada. Ako govorimo o pojedinačnim programima, glavni politički kontakt programi (Vladimira) Solovjova i (Olge) Skabejeve (oba se prenose na TV kanalu Rossiya-1) pali su sa spiska TOP 50 2023. godine, a prošle godine im je rejting još više pao", kaže Jakovenko.
Takođe ističe da je to svakako katastrofalno za propagandu.
"Broj onih koji vole Solovjova, Skabejevu i druge vodeće propagandiste se značajno smanjio. Naravno, to ne znači da je pala podrška Putinu - održavaju je oni koji su ravnodušni. Međutim, očigledno je da se smanjuje broj pristalica "ludačke mržnje". Postoji i zamor među publikom do određenog stepena. Propaganda retorika ne mijenja se gotovo tri godine. Možete da gledate rusku televiziju u bilo koje vrijeme i čućete iste fraze", objašnjava Jakovenko.
Jakovenko je siguran da novac neće riješiti situaciju.
"Nada da mediji bliski Kremlju mogu barem djelimično da povrate popularnost zahvaljujući ubacivanju ogromnih količina novca je neosnovana. Ljudi su umorni i okreću se zabavnim programima. Međutim, to ne znači da je propaganda oslabljena. Nastavlja se i prilično je efikasna, ali se uglavnom premjestila na druge platforme - Telegram, društvene mreže. I sve to se naravno obilato finansira. A kada je riječ o glavnim formatima, "kanali mržnje" i dalje predastavljaju određenu rijetkost", zaključuje Igor Jakovenko.
Budžet Rusije za 2025. obuhvata 137,2 milijarde rublji za finansiranje državnih televizijskih kanala, medija i internet projekata. To je 15,9 milijardi više nego prethodne godine.
Andrej Kolesnikov, kolumnista za vebsajt newtimes.ru i Novaju Gazetu, upozorava međutim da treba biti oprezan kada su u pitanju mogući zaključci o padu uticaja državnih medija u Rusiji.
Prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna faktora.
"Opšti pad interesovanja za tradicionalne medije (TV, novine, pad broja njihovih gledalaca i čitalaca, mladi takođe nisu veoma zainteresovani za tu vrstu medija) i sve veći zamor kada je riječ o političkom i vojnom sadržaju. Uprkos tome, državni mediji i dalje određuju dominantno mišljenje većine Rusa", kaže Kolesnikov za Ruski servis Glasa Amerike.
Ističe i da je važno razumjeti da se narativ Kremlja aktivno širi na društvenim mrežama i da se, u suštini, danas sve može nazvati medijom.
"Na primjer, Z-kanali na Telegramu se uspješno takmiče sa anti-ratnim i anti-Putinovskim resursima. I blokiranje Jutjuba značajno je smanjilo broj posjetilaca alternativnih kanala i strimova", ističe Kolesnikov.
Zaključuje i da oni koji ne znaju kako i, što je najvažnije, ne žele da dobijaju alternativne informacije, na kraju ih neće ni dobiti.
"Tu rade odbrambeni mehanizmi zbog kojih ljudi kažu da podržavaju rat - ako je to državi potrebno, oni će to podržati. I mnogi ne znaju kako da razlikuju propagandu od činjenica i ponovo, što je najvažnije, ne žele da znaju. Postoji još jedan podfaktor: okretanje ličnom životu (što je dio "ratnog zamora). Ljudi pokušavaju da se na sve moguće načine distanciraju od rata", zaključuje Andrej Kolesnikov.
