Američki zvaničnici poručuju da vjeruju u sposobnost Podgorice da ostvari taj cilj. I u Državnom sekretarijatu i u Pentagonu kategorično navode da ni jedna treća zemlja, uključujući i Rusiju, nema pravo veta na proširenje Alijanse.
Sjedinjene Države, zajedno sa evropskim partnerima, pomažu Crnoj Gori da ispuni standarde neohodne za članstvo u NATO i dalje približavanje Evropskoj uniji, kaže za Glas Amerike zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hojt Ji, uz podsjećanje da se Alijansa obavezala da u decembru ove godine donese odluku o tome da li da Podgorici uputi pozivnicu.
“Mislim da je bilo devet sastanaka NATO-a i Crne Gore od početka intenziviranog i fokusiranog dijaloga, Želimo da im pomognemo da ostvare taj cilj i stvarno mislimo da su sposobni da to urade i sada očekujemo od Crne Gore da uradi ono što je neophodno.”
Obaveze su poznate - veći napredak u oblasti vladavine prava, povećanje javne podrške za članstvo i nastavak dobrih rezultata u reformama odbrambenog i obavještanog sektora, ističe Ji.
“Trenutno najveći naglasak vjerovatno stavljamo na prve dvije oblasti, naročito na vladavinu prava gdje se nadamo da Crna Gora može da pokaže da ima nezavisno sudstvo i da je sposobna da procesuira slučajeve korupcije i organizovanog kriminala. Mi smo naravno spremni da pomognemo.”
Nastavak pokazivanja napretka u oblastima koje je Alijansa zacrtala najviše će poboljšati šanse Crne Gore da dobije pozivnicu, saopšteno nam je u Pentagonu. Podgorica je, kako je naveo visoki zvaničnik Sekretarijata za odbranu, napravila velike korake u implementaciji odbrambenih reformi i usklađivanju sa NATO snagama, naročito putem angažmana u Avganistanu od 2010. godine. Značaj dobrih rezultata naglašava i potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson.
“Iako još nema odluke i neće je biti neko vrijeme, postoji pozitivna dinamika, dobar zamah i dok Crna Gora bude nastavila da napreduje, još više će otežati odluku onima koji su možda malo skeptični.”
Na odluke NATO-a međutim utiču i spoljnopolitički faktori. Na pitanje koliko će trenutna bezbjednosna situacija u Evropi i sukob istoka i zapada oko ukrajinske krize uticati na odluku o Crnoj Gori, i iz Pentagona i iz Državnog sekretarijata dobili smo odgovor - ni jedna treća zemlja, uključujući Rusiju, nema pravo veta u pogledu proširenja Alijanse.
“Zemlje koje žele da postanu članice NATO-a već znaju šta treba da urade i znaju da im je put otvoren. Ni jedna zemlja, uključujući i Rusiju, nema pravo veta. To je najvažnija stvar”, poručuje Hojt Ji.
Članice Alijanse, kako smatraju analitičari, ipak nisu imune na trenutnu geopolitičku situaciju. Bivša podsekretarka za odbranu Mišel Flornoj smatra da će prevagnuti oni koji su za proširenje.
“Na jednoj strani imate neke koji brinu da daljim proširenjem NATO-a dodatno ne uznemire Rusiju. Međutim, većina članica vjeruje da ne bi trebalo da budemo zastrašeni da zaustavimo proces proširenja, ako je zemlja ispunile uslove i ako je članstvo u njenom i u strateškom interesu alijanse. Na kraju će prevagnuti mišljenje u prilog upućivanja poziva Crnoj Gori da se pridruži, dok god zemlja nastavlja sa aktuelnim refromama. Mislim da će to biti konačna odluka.”
A uoči donošenja konačne odluke, pitanje crnogorskog članstva aktivno se razmatra u američkoj i evropskim prijestonicama, kaže potpredsjednik Atlantskog savjeta, koji ocjenjuje da je ovo ključna prilika ne samo za Crnu Goru, veći za cjelokupan region.
“Ranije se postavljalo pitanje zašto bismo se proširivali, s obzirom na to da je riječ o maloj zemlji na Balkanu, dok sada vidimo da se sve više postavlja pitanje a zašto se ne bi proširivali? Američki i francuski predsjednik, njemačka kancelarka moraju da uvide da je ovo u njihovom interesu i svi moramo da pomognemo da se to dogodi.”
Vilson ne sumnja da će Crna Gora postati članica NATO-a, iako napominje da odluka o tome još nije donijeta na najvažnijoj adresi - u Bijeloj kući.