Piše: Ron Synovitz, priredila Biljana Jovićević
Oštro upozorenje savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Johna Boltona, Međunarodnom krivičnom sudu (ICC-MKS) i svima koji sarađuju sa njim je samo posljednji javni napad na tribunal koji se i inače susreće sa neprekidnim pritiskom od početka rada.
Dugogodišnja konfrontacija SAD sa Međunarodnim krivičnim sudom samo je eskalirala.
John Bolton je u upozorenju u ponedjeljak, 10. septembra eksplicitno poručio:
„Mi ćemo sankcionisati njihove fondove u američkom finansijskom sistemu, i mi ćemo ih procesuirati pred američkim krivičnim sistemom. Mi ćemo učiniti isto svakoj kompaniji ili državi koja bude pomagala (Međunarodnom sudu) da vodi istragu protiv Amerikanaca.“
Suštinski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost je zaprijetio da će Vašington uvesti sankcije protiv sudija i tužilaca MKS ako nastave sa istragom o ratnim zločinima koje su navodno počinili Amerikanci u Avganistanu.
„Mi ćemo zabraniti njihovim sudijama i tužiocima ulazak u SAD“, rekao je Bolton.
Portparolka Bijele kuće, Sarah Huckabee Sanders je objasnila da je Boltonova reakcija stigla nakon što je Međunarodni krivični sud rekao Vašingtonu „da su na ivici“ objavljivanja odluke o mogućim istragama u Avganistanu.
„Mi stavljamo do znanja našu poziciju prije nego što donesu odluku“, rekla je Sanders novinarima u ponedjeljak.
Zapravo, očekivana odluka trebalo bi da odobri vođenje istrage o navodnim razaranjima talibana i avganistanskih vladinih snaga. Ali bi takođe mogla obuhvatiti i slučajeve u kojima su američki isljednici optuženi za torturu zatvorenika u Avganistanu, kao i na takozvanim „cnim mjestima“ u Poljskoj, Rumuniji i Litvaniji.
Bolton kaže da će Trumpova administracija „koristiti sva neophodna sredstva da zaštiti naše građane i građane naših saveznika od nepravdenog procesuiranja od strane ovog nelegitimnog suda“.
„Ovaj predsjednik neće dozvoliti da američke građane procesuiraju strane birokrate, i neće dozvoliti drugim nacijama da nam diktiraju šta će biti naša sredstva samoodbrane“, rekao je Bolton.
Šta je tačno Međunarodni krvični sud?
MKS je prva svjetska stalna sudska institucija koja ima jurisdikciju da procesuira pojedince prema međunarodnom zakonu za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Osnovan je 2002. kao jedna međuvladina organizacija u Hagu, u Holandiji, po ugovoru poznatom kao Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda.
Sud nadgleda skupština od 123 zemlje koje su ratifikovale Rimski statut. Članice koje su ga potpisale uključuju cijelu Južnu Ameriku, gotovo cijelu Evropu, većinu Oceanije i oko polovinu Afrike.
Još 31 zemlja je potpisala, ali nije ratifikovala Rimski statut.
Četiri od tih zemalja potpisnica: SAD, Rusija, Izrael i Sudan obavijestile su Ujedinjene nacije da više ne namjeravaju da postanu punopravne članice.
Ukupno 41 članica Ujedinjenih nacija nije potpisala Rimski statut. To uključuje Kinu i Indiju, koje su obje bile kritične prema MKS.
Kako je Međunarodni kriminalni sud strukturiran?
MKS ima četiri nivoa vlasti, predsjedništvo, sudski odjel, kancelariju tužioca i registar. Tri sudije iz predsjedništva suda, odgovorni su za sudsku administraciju. Svaki član predsjedništva se bira iz sastava aktivnih sudija u sudu, maksimum dva mandata koji traje tri godine.
Sudsko odjeljenje ima 18 sudija koje su raspoređene u tri komore MKS-a: predpretresno vijeće, sudsko vijeće i apelacioni sud.
Kancelarija tužioca istražuje slučajeve koje su dobili od država članica Savjeta bezbjednosti UN, ili od strane sudija iz pretpretresnog vijeća. U slučaju da dođe do suđenja, takođe sprovode zakonske procedure protiv optuženih.
Registrar međunarodnog krivičnog suda je odgovoran za nesudska pitanja kao što su zakonsko pružanje pomoći, upravljanje sudom, svjedocima i žrtavama, pritvorskom jedinicom i tradicionalnim administrativnim službama.
Šta je pozadina američkog protivljenja Međunarodnom krivičnom sudu?
SAD se nikada nijesu u potpunosti pridružile sudu i neprekidno su se opirali ovlašćenju da jedan međunarodni sud može teretiti američku vojsku i političke lidere prema međunarodnom pravu.
To je uglavnom zbog zabrinutosti da bi američki vojnici ili civilni lideri mogli biti izvedeni na suđenje, bez američke ustavne zaštite, od strane nekog antiamerički orjentisanog tužioca, u sudu u kojem nema američkih sudija.
Umjesto toga, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti se procesuiraju u američkim sudovima prema zakonu koji nosi naziv Akt o ratnim zločinima iz 1996., koji se odnosi ili na žrtve ili počinioce navodnog ratnog zločina prema američkim građanima ili američkim vojnicima.
Tokom 1990-tih, prije nego što je uspostavljen MKS, pregovarači iz administracije tadašnjeg predsjednika Billa Clintona su tražili da se Savjetu bezbjednosti UN da ovlast da pregledaju slučajeve Međunarodnog krivičnog suda. Takva zaštita u Rimskom statutu bi omogućila SAD i drugim stalnim članicama Savjeta bezbjednosti pravo veta na slučajeve kojima se protive.
Druge zemlje su, međutim, odbile da se saglase sa takvim mjerama.
Globalni politički forum, nevladina organizacija za monitoring rada Ujedinjenih nacija, kaže da je to momenat u kojem je Vašington počeo da „vodi kampanju za slabljenje i podrivanje MKS".
Administracija predsjednika Georga W. Busha aktivno je radila na tome da onemogući ovaj sud da dobije jurisdikciju nad SAD i njenim građanima.
To su radili tako što su pregovarali bilateralni sporazum sa oko 100 drugih država da osiguraju da će američki građani imati imunitet od proceuiranja od strane MKS.
Administracija predsjednika Baracka Obame je preduzela korake saradnje sa Međunarodnim sudom tako što su uzeli učešća u upravljačkim tijelima suda i obezbjeđivali podršku za tekuće sudske procese.
Zašto je spor ICC/MKS odjednom eskalirao?
Prijetnja Trumpovog savjetnika Boltona da će uvesti sankcije protiv sudija i tužilaca Međunarodnog suda stiže neposredno uoči očekivane odluke predpretresnog vijeća o tome da li će tužioci ovog suda započeti formalnu istragu o mogućim ratnim zločinima u Avganistanu tokom posljednjih 15 godina, koja moguće uključuje i Amerikance.
Međunarodni krivični sud je 2016. saopštio da je moguće da su pripadnici američke vojske i Centralne obavještajne agencije CIA počinili ratne zločine tako što su mučili zatvorenike u Avganistanu.
U novembru 2017. ,tužiteljica MKS Fatou Bensouda najavila je da će od sudija Međunarodnog suda tražiti odobrenje da otvori istragu o situaciji u Avganistanu.
Budući je Avganistan država članica MKS sud može imati jurisdikciju u vezi sa bilo kojim ratnim zločinom, genocidom ili zločinom protiv čovječnosti počinjenim u toj zemlji nakon 1. maja 2003.
Ustvari ovaj sud je već imao preliminarno istraživanje otvoreno u Avganistanu već prije više od 10 godina da bi se utvrdilo postoji li osnovna baza za pokretanje formalne istrage.
Ali vlada u Kabulu nije tražila takvu istragu kao ni Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
To znači da je jedini način da se ide dalje sa formalnom istragom da tužilaštvo dobije odobrenje pretresnog vijeća MKS.
Bolton kaže da se Trumpova administracija protivi ideji da MKS može imati veći autoritet od američkog Ustava ili američkog suvereniteta.
Bolton je takođe obećao da Vašington „neće sarađivati sa MKS.“
„Mi nećemo obezbjeđivati bilo kakvu pomoć MKS. Mi ćemo pustiti da se MKS sam ugasi. Osim toga, zbog svih namjera i svrhe, MKS je već mrtav za nas”, rekao je.
Nakon Boltonovih prijetnji, portparol Međunarodnog krivičnog suda Fadi El Abdallah izjavio je za Radio Slobodna Evropa u utorak, da će MKS “kao sud od zakona nastaviti da radi svoj posao neometano kao jedna nezavisna i nepristrasna institucija koju podržavaju 123 države.”
Abbdallah je rekao i da te 123 države “vjeruju da je sud ključan da osigura odgovornost za zločine koji su šokirali savjest čovječanstva”.
Kakav bi mogao biti ishod istrage MKS?
Alex Whiting, profesor prava na Harvardu, koji je radio u kancelariji tužioca MKS od 2010-2013., kaže da ovaj sud ima “izuzetno ograničene istražne ovlasti i da je skoro u potpunosti zavisi od saradnje” država članica za sakupljanje informacija.
Na svom Just security (Samo sigurnost) blogu, Whiting je napisao da istražiitelji “neće dobiti saradnju vlade Avganistana, talibana ni SAD”.
White je takođe naveo da legislativa pod imenom Američki akt za zaštitu svojih članova, takođe zabranjuje američkim zvaničnicima da dobrovoljno sarađuju. On predviđa da “čak ako je jedna avganistanska istraga odobrena od strane predpretresnog vijeća MKS očekuje da će istraga trajati godinama, i to sa vrlo neizvjesnim rezultatima”.
“Dok će neke navodne žrtve biti dostupne za ispitivanje na drugim lokacijma, i možda neki dokazi o navodnim zločinima u Avganistanu i na 'crnim mjestima' budu dostupni za druge istrage, neupitno je da će biti ekstremno teško da MKS prikupi dokaze kojima će moći dokazati krivicu izvan svake razumne sumnje”.
Whiting takođe kaže da vidi tri moguća ishoda koja vire iz Boltonovih prijetnji sudijama i tužiocaima MKS.
On predviđa mnogo veće raspoloženje kritičara ovog suda da šire dezinformacije o “obimu nadležnosti tužilaca MKS, osnovama za sudsku jurisdikciju i definiciju zločina”.
“Nastavak prihvatanja ako ne i širenja takve propagandne taktike čiji je cilj da delegitimiziju sudske institucije, može samo dalje razjedati i podrivati vladavinu prava i kod kuće i širom svijeta”, rekao je Whiting.
On takođe predviđa da će aktuelni spor imati za rezultat dalje slabljenje MKS.
“Rizik je da američki pritisak o prestanku finansiranja suda ili ograničavanja njegovih aktivnosti može imati ozbiljne posljedice. Ovoga puta kada su čak i prijatelji suda spremni da žrtvuju ovu instituciju zbog fokusa na druge ciljeve,” smatra Whiting.
On takođe kaže da će okretanje Trumpove administracije protiv nasljeđa podrške institucijama čije je cilj “postizanje kažnjivosti za međunarodne zločine“, vjerovatno ostati takvo “još mnoge godine koje će uslijediti”.
