Skupština Crne Gore završila je u utorak raspravu o Zakonu o popisu stanovništva koji je predložila parlamentarna većina predvođena Demokratskim frontom, a glasanje o Zakonu obaviće se naknadno.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović naveo je, govoreći u korist usvajanja zakona, da je njegov tekst usklađen sa regulativom EU, a posebno sa bazom za sprovođenje popisa.
"Vlada radi u punom kapacitetu i sprovodi sve ustavne funkcije. To što je u tehničkom mandatu, možemo osporavati sa političke tačke gledište, ali Vlada obavlja sve funkcije", rekao je Damjanović.
On je rekao da ne smatra da popis treba da bude odložen, te da je “lakše ovom parlamentu da ovakav predlog zakona usvojimo i da dogovorimo termin septembar, oktobar ili novembar”.
“Kada je usvajan zakon 2003. godine, parlament je šest puta zasjedao i mijenjao zakon a time i termin održavanja. Nemam ništa protiv da popis bude održan 1. oktobra 2023. godine ili 1. novembra te godine, to može da se ugradi na predlog poslanika", rekao je Damjanović.
Ministar je rekao da se u regionu, kao i u Crnoj Gori, sprovode klasični popisi, i ostaju pitanja o nacionalnoj, etničkoj pripadnosti, vjeri i naciji, navodeći da nije tačna teza da se u EU ne sprovode klasični popisi, te da bi se on založio da se zakon povuče ako ne bi bila uvedena ta tri pitanja.
"Nemamo kapaciteta da izvedemo digitalni popis. To u ovom trenutku ne možemo. Imali smo sajber napad, već tri mjeseca radim bez računara", naglasio je Damjanović i dodao rekao da vjeruje da će popis biti sproveden u demokratskom i evropskom duhu.
On je kazao da se monitoring može tražiti od EUROSTAT-a kada se zakon usvoji i budu stvorene formalne pretpostavke da se održi popis.
Slaven Radunović iz Demokratskog fronta rekao je da je bivša vlast htjela da sprovodi popis isključivo kada je država mogla da konroliše sve poluge vlasti i da, na neki način, upravlja podacima koji će se dobiti na popisu.
"Dobili smo priliku da, prvi put od 1945. godine, održimo popis na kojem svako može da kaže što god oće, slobodno. A ne daju, i to ne samo DPS", istakao je Radunović.
Poslanik Socijademokrata, Boris Mugoša, rekao da su višestruke koristi od popisa stanovništva, ali da će zbog insistiranja na prikupljanju podataka o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti doći do stvaranja atmosfere predizborne kampanje.
"Jesam za to da se prikupe podaci koji trebaju, vezani za obrazovnu, zdravstvenu, regionalnu, socijalnu politiku demografskog razvoja", rekao je Mugoša.
On je istakao da treba pogledati uredbu Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope, u kojoj je navedeno koji su obavezni, a koji su opcioni podaci na popisu stanovništva.
"Nije slučajno da su naveli da su opcioni podaci o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, vjeri i jeziku", poručio je Mugoša i dodao da se samo u trećini zemalja EU prikupljaju podaci o nacionalnoj pripadnosti, vjeri i jeziku, najavljujući da će njegova partija podnijeti amandman da se iz popisa izostave pitanja o nacionalnoj, etničkoj pripadnosti, vjeri i naciji.
Poslanica Kenana Strujić Harbić iz Bošnjačke stranke je rekla da u BS-u nijesu protiv održavanja popisa, ali i ocijenila da je ambijent za njegovo održavanje “vrlo nepovoljan”.
Ona je rekla da se “posebno postavlja pitanje kako će stvari izgledati za godinu dana”, podsjećajući da sada “nemamo ni funkcionalan Ustavni sud”, i upitala kako je u takvoj situaciji moguće govoriti o popisu.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je ocijenio da političke elite u Crnoj Gori pokušavaju da statističku stvar žele prevesti u političku.
"Tako, umjesto da saznamo imamo li više stanovnika, penzionera, djece, poljoprivrednika, mi mjerimo oćemo li imati više Srba, Crnogoraca, Bošnjaka...”, rekao je i dodao da je to “politička stramota, jer se nacionalni i vjerski identitet stavlja na klasični pijačni i politički kantar".
Bogdanović je ocijenio “spornim” kada se popis koristi za podgrijavanje nacionalnih podjela.
Poslanica Božena Jelušić iz URA-e rekla je da je popis Crnoj Gori nesumnjivo potreban, "kako bi se znalo gdje smo".
"Činjenica je da je etno identifikacija bila jednaka političkoj. Najviše bih voljela da nema pitanja o jeziku i vjeri, ali mi nijesmo izašli iz tog problema koji nas prati već dva popisa. Zbog toga je savršeno moguće da će doći do politizacije rezultata", saopštila je Jelušić.
DPS: Većina talac politike DF-a, žele da broje krvna zrnca
Potpredsjednik opozicione DPS-a čiji poslanici nisu prisustvovali sjednici, Abaz Dizdarević, rekao je u utorak na konferenciji za novinare da je “očigledno da je neustavna parlamentarna većina talac politike Demokratskog fronta i da je primorana da ispunjava agendu tog političkog saveza”.
“Tako se, na listi prioriteta, suprotno preporukama naših međunarodnih partnera, našao i Zakon o popisu”, rekao je Dizdarević i dodao da “odgovorna i normalna Vlada ne bi ni pomišljala da tako zahtjevnu operaciju realizuje u ovakvom stanju institucija”.
“Umjesto da se Vlada pozabavi rješavanjem političke krize, time što bi se kroz politički dogovor došlo do izbora sudija Ustavnog suda, skraćenja mandata Skupštine i organizacije vanrednih parlamentarnih izbora, Vlada se bavi pitanjima koji dijele društvo kakva je tema organizacije popisa”, rekao je Dizdarević.
Prema ocjeni Dizdarevića, “umjesto snaženja građanskog koncepta Crne Gore, nastoje se ponovno prebrojavati krvna zrnca, utvrđivati ko je Crnogorac, Srbin, Bošnjak i Albanac”.
“Ko govori crnogorskim a ko srpskim jezikom i ko se kome Bogu moli. Ovakva politika očekivana je od Demokratskog fronta, ali ne i od onih koji glume da su evropske i građanske partije”, istakao je Dizdarević i poručio da će, “koliki god bili nasrtaji, građanska Crna Gora pobijediti, i da će DPS tome dati doprinos”.
