Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je u subotu da je ”prihvatanje amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici veliki je uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona”
“Činjenica da su amandmani usvojeni poslije formalnog roka, kada smo imali finalnu verziju rezolucije, pokazuje koliko je to bio težak zadatak i koliki je uspjeh crnogorske diplomatije", rekao je Spajić u izjavi za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG).
Prema navodima portala RTCG, Spajić je istakao, komentarišući to što su amandmani usvojeni nakon dorade, da je riječ o “tehničkim promjenama”.
"Suština amandmana koje smo poslali je tu i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bošnjaka i svih drugih naroda na Balkanu", poručio je Spajić.
Predlagači nacrta rezolucije o Srebrenici utvrdili su konačnu verziju tog dokumenta o kojem će raspravljati Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja.
Inicijatori predloženog teksta su bile Nemačka i Ruanda, dok je amandmane na nacrt podnela Vlada Crne Gore. U preambulu konačnog teksta predloga rezolucije uvršten je stav da je "krivična odgovornost pod međunarodnim pravom individualizovana i ne može biti pripisana nijednoj etničkoj ili verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u celini", a ističe se i "nepokolebljivu posvećenost očuvanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini".
U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici. Takođe, naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i poziva na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida u Srebrenici.
Pozivaju se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz poštovanje odluka Međunarodnog suda pravde.
Od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija zahteva se da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, kako bi počela priprema za 30. godišnjicu obeležavanja 2025. i dalje traži od generalnog sekretara da uputi rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva, navodi se u nacrtu rezolucije.
