Crna Gora privodi kraju reforme neophodne za članstvo u NATO za koje ima punu podršku Sjedinjenih Država, kaže u intervjuu Glasu Amerike ambasador Crne Gore u SAD-u Srđan Darmanović. Još međutim nije poznato da li bi eventualni poziv za priključenje mogao već da uslijedi na ovogodišnjem samitu alijanse u Britaniji.
Vašington je do sada davao jasnu i iskrenu podršku naporima Crne Gore da se pridruži NATO-u, kaže ambasador Darmanović, uz napomenu da se od Podgorice očekivalo da ispuni neophodne standarde.
“Naši partneri u Americi nam uvijek otvoreno sugerišu šta misle da bi trebalo poboljšati i na tome se radi, ali bilo u formalnim ili neformalnim razgovorima, ne kriju tu činjenicu da je Crna Gora vjerovatno prva sljedeća članica NATO-a. Mi smo se vrlo približili tome da budemo potpuno spremni. Postoje još neke oblasti u kojima treba da napravimo određene pomake. “
Riječ je o, prije svega, privođenju kraju reformi u sektoru bezbjednosti, vojnom budžetu, napretku u oblasti vladavine prava, te javnoj podršci članstvu. Ne postavlja se međutim samo pitanje da li je Crna Gora spremna za NATO, već i da li je i NATO spreman za proširenje.
“Do prije četiri pet mjeseci je izgledalo da NATO uopšte nije zainteresovan za tu temu na sledećem samitu, ali su se tu stvari donekle promijenile. Tako da su aspiranti dobili jedan prostor do juna mjeseca da pokažu gdje se nalaze, tako da bih ja rekao da šanse postoje i da mi treba da uradimo sve ono što je moguće da se taj period iskoristi na najbolji mogući način.”
Ministri spoljnih poslova, a možda i odbrane NATO-a, u junu bi trebalo da donesu odluku o tome da li i u kom obliku će se proširenje naći na dnevnom redu samita. Crna Gora i Makedonija, koja gotovo isključivo zavisi od spora sa Grčkom, jedine su koje teoretski mogu dobiti poziv za članstvo.
“Postoje zemlje koje proširenje, ne samo da podržavaju, nego ga odlučno zahtijevaju- to su prije svega naši susjedi, odnosno prijatelji Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Mađarska, Italija, Baltičke zemlje, imate mnogo zemalja koje nijesu protiv, u načelu podržavaju proširenje NATO-a ,ali su oprezne oko toga šta NATO treba da bude u budućnost. Izričitih protivnika proširenja nema.”
Crnogorski ambasador ukazuje pak na činjenicu da administracija predsjednika Baraka Obame do sada nije širila Alijansu, iako je poručivala da se podrška politici otvorenih vrata podrazumijeva. Inicijativa da se nešto preduzme u tom pogledu uskoro bi mogla da dođe iz Kongresa, gdje svoj kokus sada ima i Crna Gora.
“Mi vjerujemo da će ubrzo doći do nekog oblika bilo rezolucije, bilo pismo obraćanja administraciji u vezi sa budućim samitom NATO-a, jer kao što znate Crna Gora nije jedina zainteresovana. U tome se može naći saradnja i podrška i sa drugim zemljama, prije svih Makedonijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom. Tako da mi vjerujemo da će kongresmeni koji sarađuju sa nama nastojati da stave ovo pitanje na dnevni red i da ga pokrene na jedan primjeren način.”
U narednom periodu uslijediće i intezivni kontakti i posjete crnogorskih i američkih zvaničnika.
“Glavna posjeta koja bi trebalo da se desi je posjeta premijera Đukanovića Vašingtonu, koja se planira i za koju se čeka prvo samo datum. Dakle čeka se kada će kabinet potpredsjednika Bajdena biti spreman da odluči o tome koji je period najbolji za njih i da vidimo da li se to uklapa u agendu naše vlade i premijera. Vjerujem da će to svakako biti u periodu prije juna mjeseca ili u narednih par mjeseci.”
Prije Đukanovića, u Vašingtonu će, između ostalih, narednog mjeseca boraviti predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, dok bi Crnu Goru trebalo da posjeti pomoćnica državnog sekretara Viktorija Nuland.
Vašington je do sada davao jasnu i iskrenu podršku naporima Crne Gore da se pridruži NATO-u, kaže ambasador Darmanović, uz napomenu da se od Podgorice očekivalo da ispuni neophodne standarde.
“Naši partneri u Americi nam uvijek otvoreno sugerišu šta misle da bi trebalo poboljšati i na tome se radi, ali bilo u formalnim ili neformalnim razgovorima, ne kriju tu činjenicu da je Crna Gora vjerovatno prva sljedeća članica NATO-a. Mi smo se vrlo približili tome da budemo potpuno spremni. Postoje još neke oblasti u kojima treba da napravimo određene pomake. “
Riječ je o, prije svega, privođenju kraju reformi u sektoru bezbjednosti, vojnom budžetu, napretku u oblasti vladavine prava, te javnoj podršci članstvu. Ne postavlja se međutim samo pitanje da li je Crna Gora spremna za NATO, već i da li je i NATO spreman za proširenje.
“Do prije četiri pet mjeseci je izgledalo da NATO uopšte nije zainteresovan za tu temu na sledećem samitu, ali su se tu stvari donekle promijenile. Tako da su aspiranti dobili jedan prostor do juna mjeseca da pokažu gdje se nalaze, tako da bih ja rekao da šanse postoje i da mi treba da uradimo sve ono što je moguće da se taj period iskoristi na najbolji mogući način.”
Ministri spoljnih poslova, a možda i odbrane NATO-a, u junu bi trebalo da donesu odluku o tome da li i u kom obliku će se proširenje naći na dnevnom redu samita. Crna Gora i Makedonija, koja gotovo isključivo zavisi od spora sa Grčkom, jedine su koje teoretski mogu dobiti poziv za članstvo.
“Postoje zemlje koje proširenje, ne samo da podržavaju, nego ga odlučno zahtijevaju- to su prije svega naši susjedi, odnosno prijatelji Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Mađarska, Italija, Baltičke zemlje, imate mnogo zemalja koje nijesu protiv, u načelu podržavaju proširenje NATO-a ,ali su oprezne oko toga šta NATO treba da bude u budućnost. Izričitih protivnika proširenja nema.”
Crnogorski ambasador ukazuje pak na činjenicu da administracija predsjednika Baraka Obame do sada nije širila Alijansu, iako je poručivala da se podrška politici otvorenih vrata podrazumijeva. Inicijativa da se nešto preduzme u tom pogledu uskoro bi mogla da dođe iz Kongresa, gdje svoj kokus sada ima i Crna Gora.
“Mi vjerujemo da će ubrzo doći do nekog oblika bilo rezolucije, bilo pismo obraćanja administraciji u vezi sa budućim samitom NATO-a, jer kao što znate Crna Gora nije jedina zainteresovana. U tome se može naći saradnja i podrška i sa drugim zemljama, prije svih Makedonijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom. Tako da mi vjerujemo da će kongresmeni koji sarađuju sa nama nastojati da stave ovo pitanje na dnevni red i da ga pokrene na jedan primjeren način.”
U narednom periodu uslijediće i intezivni kontakti i posjete crnogorskih i američkih zvaničnika.
“Glavna posjeta koja bi trebalo da se desi je posjeta premijera Đukanovića Vašingtonu, koja se planira i za koju se čeka prvo samo datum. Dakle čeka se kada će kabinet potpredsjednika Bajdena biti spreman da odluči o tome koji je period najbolji za njih i da vidimo da li se to uklapa u agendu naše vlade i premijera. Vjerujem da će to svakako biti u periodu prije juna mjeseca ili u narednih par mjeseci.”
Prije Đukanovića, u Vašingtonu će, između ostalih, narednog mjeseca boraviti predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, dok bi Crnu Goru trebalo da posjeti pomoćnica državnog sekretara Viktorija Nuland.