U Ingušetiji, jednoj od nestabilnih autonomnih republika na ruskom Kavkazu, nastavljeni su protesti protiv razmjene teritorije sa susjednom Čečenijom. Desetine hiljada demonstranata su peti dan za redom protestovale u prijestonici Magasu, tražeći ostavku lidere Junus-beka Jevkurova, zbog sporazuma koji je 26. septembra potpisao sa predsjednikom Čečenije Ramzanom Kadirovom, a koji je u četvrtak usvojen u parlamentu Ingušetije. Spor na ruskom Kavkazu, kako za Glas Amerike ocenjuju pojedini analitičari, mogao bi da ugrozi taj region i ostatak Evroazije.
Sporazum o razmjeni teritorija trebalo je da okonča spor koji je izbio poslije pada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Dva regiona nekada su bila dio Čečensko-Ingušetske Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike, a razdvojena su godinu posle raspada Sovjetskog Saveza. Međutim, umjesto da okonča tenzije dogovor je razbijesnio stanovnike Ingušetije.
"Bijesni smo zato što su lideri dva regiona odlučili da razmijene teritoriju, a da nisu pitali građane”, kaže Hamid Ažigov.
Demonstranti traže ostavku predsednika Junus-beka Jevkurova, tvrdeći da se razmjenom nanosi šteta Ingušetiji, a da korist ima samo Čečenija.
"Želimo da ta teritorija ostane naša. Bila je naša i ranije, i hoćemo da tako I ostane”, poručuje učesnik protesta Vaha Ahilgov.
Čečenski lider Ramzan Kadirov uživa podršku Moskve zato što uspjeva da nemirni region drži pod kontrolom. Međutim, istovremeno pokušava da uspostavi dominatnu ulogu na Kavkazu, kaže analitičar Piter Jelcov.
"Misli da je neka vrsta kralja na sjevernom Kavkazu i ne poštuje zakone. Tvrdi da direktno odgovara samo Vladimiru Putinu, zbog čega misli da može da radi što kod želi. A granice, u tim djelovima bivšeg Sovjetskog saveza, su veoma proizvoljne”.
Nasilje na severnom Kavkazu bi moglo da izbije bilo kad
Na Kavkazu živi više od 50 etničkih grupa, među kojima je čečenska najveća. Mnoge nemaju granice ili vlade i žive u siromaštvu, a za vrijeme Staljina su bile i žrtve političkih progona.
U novijoj istoriji, Moskva je vodila dva velika rata protiv čečenskih separatista i sada strogo kontroliše cjelokupni sjeverni Kavkaz gdje bi, kako ocjenjuje Jelcov, nasilje moglo da izbije u bilo kojem trenutku.
"Sjeverni Kavkaz je izuzetno nasilan. Može da izazove veliki globalni rat širom Evroazije i raspad Ruske federacije.”
Zbod duboko-ukorijenjenog nezadovoljstva, to područje je plodno tlo za terorističke grupe. Nevladine organizacije i zapadne zemlje, među kojima i Sjedinjene Države, često osuđuju kršenja ljudskih prava i nedostatak osnovnih sloboda na ruskom Kavkazu.