Tim povodom, predstavnici Foruma Bošnjaka Crne Gore položili su cvijeće na Spomen obilježje civilnim žrtvama ratova iz devedesetih.
Pripadnici paravojnih jedinica Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, 27. februara 1993. godine, oteli iz voza na stanici Štrpci, na dijelu pruge Beograd-Bar koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, 19 putnika -18 Bošnjaka i jednog Hrvata, koje su potom zvjerski likvidirali.
Dvadeset godina kasnije, sestra jednog od 19 ubijenih Šefika Kajević, još jednom, po ko zna koji put, moli vlast i državu da im pomognu u pronalaženju kostiju njenog brata:
"Dvadeset godina je prošlo, suvišno je bilo šta reći, samo da nam pomognu kosti da nađemo. To molim i preklinjem, kao sestra, a dosta smo se pitali zašto. Veliko je 20 godina, ali nama kao da je juče bilo", rekla je ona.
Zumreta Rastoder, sestra ubijenog Ismeta Babačića, podsjeća da su porodice 20 godina molile da se zločin rasvijetli, ali da od obećanja da će se to desiti nema ništa:
"Od njih više ništa ne tražim, ono što nama treba su njihove kosti, to će neko drugi naći, neko drugi se vjerovatno bavi time, a od ovih ljudi i ove vlasti ne tražim ništa", kazala je Rastoder.
Predsjednik Savjeta Foruma Bošnjaka Husein Tuzović rekao je da se taj događaj ne smije zaboraviti, posebno zato što su ubijeni stradali samo zamo zato što su imali drugačije ime od njihovih ubica:
"Ono što je najvažnije je da naša poruka mora biti kako zajedno sačuvati sebe, kako živjeti, a da se međusobno poštujemo, na koji način da izbjegnemo sve nevolje koje mogu da naiđu i koje su bile. Ali se ne smijemo u sjećanju služiti oružjem. Moramo se služiti sviješću, pameću, mudrošćiu i svim onim što čovjeka krasi, da bi mogli sa svakim drugim, bez obzira na ime i prezime, pripadnost ovoj ili onoj religiji, da živi", kazao je Tuzović.
Podsjetimo: jedini osuđeni za otmicu i likvidaciju u Štrpcima je Nebojša Ranisavljević, kome je već istekla 15-godišnja kazna. Tuzović je kazao kako se nada da nije prestala odgovornost na državnoj liniji, ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Na Spomen obilježje na Pobrežju cvijeće su danas položili i predstavnici Liberalne partije, dok od predstavnika vlasti niko nije obilježio ovaj datum.
Pripadnici paravojnih jedinica Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, 27. februara 1993. godine, oteli iz voza na stanici Štrpci, na dijelu pruge Beograd-Bar koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, 19 putnika -18 Bošnjaka i jednog Hrvata, koje su potom zvjerski likvidirali.
Dvadeset godina kasnije, sestra jednog od 19 ubijenih Šefika Kajević, još jednom, po ko zna koji put, moli vlast i državu da im pomognu u pronalaženju kostiju njenog brata:
"Dvadeset godina je prošlo, suvišno je bilo šta reći, samo da nam pomognu kosti da nađemo. To molim i preklinjem, kao sestra, a dosta smo se pitali zašto. Veliko je 20 godina, ali nama kao da je juče bilo", rekla je ona.
Zumreta Rastoder, sestra ubijenog Ismeta Babačića, podsjeća da su porodice 20 godina molile da se zločin rasvijetli, ali da od obećanja da će se to desiti nema ništa:
"Od njih više ništa ne tražim, ono što nama treba su njihove kosti, to će neko drugi naći, neko drugi se vjerovatno bavi time, a od ovih ljudi i ove vlasti ne tražim ništa", kazala je Rastoder.
Predsjednik Savjeta Foruma Bošnjaka Husein Tuzović rekao je da se taj događaj ne smije zaboraviti, posebno zato što su ubijeni stradali samo zamo zato što su imali drugačije ime od njihovih ubica:
"Ono što je najvažnije je da naša poruka mora biti kako zajedno sačuvati sebe, kako živjeti, a da se međusobno poštujemo, na koji način da izbjegnemo sve nevolje koje mogu da naiđu i koje su bile. Ali se ne smijemo u sjećanju služiti oružjem. Moramo se služiti sviješću, pameću, mudrošćiu i svim onim što čovjeka krasi, da bi mogli sa svakim drugim, bez obzira na ime i prezime, pripadnost ovoj ili onoj religiji, da živi", kazao je Tuzović.
Podsjetimo: jedini osuđeni za otmicu i likvidaciju u Štrpcima je Nebojša Ranisavljević, kome je već istekla 15-godišnja kazna. Tuzović je kazao kako se nada da nije prestala odgovornost na državnoj liniji, ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Na Spomen obilježje na Pobrežju cvijeće su danas položili i predstavnici Liberalne partije, dok od predstavnika vlasti niko nije obilježio ovaj datum.