Linkovi

Izvori: SZO će označiti aspartam kao moguće kancerogen


ARHIVA - Dijetalna koka-kola
ARHIVA - Dijetalna koka-kola

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) će narednog mjeseca proglasiti aspartam, jedan od najčešće korisćenih vještačkih zaslađivača u svijetu kao moguće kancerogen, prenijela je agencija Rojters pozivajući se na dva izvora upoznata sa situacijom.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), pri SZO-u, u julu će taj zaslađivač, koji se koristi u nizu proizvoda - od dijetalnih koka-kola do žvakaćih guma Ekstra i nekih pića kompanije Snepl - uvrstiti na spisak supstanci koje su "moguće kancerogene za ljude".

Cilj odluke IARC, finalizovane ranije ovog mjeseca posle sastanka sa nezavisnim ekspertima, je da se procijeni da li nešto predstavlja opasnost ili ne, na osnovu svih dostupnih dokaza.

U obzir se međutim ne uzima količina koju osoba može bezbjedno da konzumira. Te preporuke iznosi odvojeni stručni odbor SZO-a o prehrambenim aditivima (JECFA), uz odluke nacionalnih regulatora.

Nastojanja za zabranu upotrebe "večnih hemikalija"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Međutim, slične odluke IARC o različitim supstancama su u prošlosti bile povod za zabrinutost potrošača, ali i dovodile do tužbi i pritiska na proizvođača da izmijene recepte i koriste alternative. Takođe je bilo i kritika da su procjene SZO-a zbunjujuće za javnost.

Odbor SZO o prehrambenim aditivima takođe će razmotriti upotrebu aspartama ove godine. Sastanak će početi krajem juna, a rezultati bi trebalo da budu saopšteni istog dana kada bude objavljena i odluka IARC - 14. jula.

SZO je od 1981. godine navodila da je aspartam bezbjedan za konzumiranje u ograničenim dnevnim količinama. Na primjer, odrasla osoba težine 60 kilograma bi morala da pije od 12 do 36 konzervi dijetalne koka-kole - u zavisnosti od količine aspartama u piću - svakog dana, da bi bila ugrožena. Isto mišljenje zastupali su nacionalni regulatori, između ostalog u Americi i Evropi.

Portparol Međunarodne agencija za istraživanje raka rekao je da će odluke IARC i JECFA o aspartamu biti povjerljive do jula, ali da su "komplementarne" zaključcima agencije koji predstavljaju "prvi osnovni korak ka razumjevanju kancerogenosti".

Međutim, prehrambena industrija i regulatori strahuju da bi istovremeno odvijanje oba procesa moglo da bude zbunjujuće za javnost, prema pismima američkih i japanskih regulatora u koja je Rojters imao uvid.

"Molimo vas da koordinišete procjenu aspartama da bi se izbjegla zabuna ili zabrinutost u javnosti", napisali su japanski zvaničnici u pismu.

Upotrebu aspartama odobrili su regulatori širom svijeta koji su razmotrili dostupne dokaze, a vodeći proizvođači hrane i pića decenijama su branili korišćenje tog sastojka.

Cilj proglašavanja aspartama kao moguće kancerogenog sastojka je da se podstakne više istraživanja koja će agencijama, potrošačima i proizvođačima pomoći da donesu čvršće zaključke, saopštili su izvori bliski IARC-u, koji je u svojoj procjeni razmotrio 1.300 istraživanja.

Međutim, vjerovatno će ponovo pokrenuti debatu o ulozi Međunarodne agencije za istraživanje raka, kao i o bezbjednosti vještačkih zaslađivača.

Odluke agencije bili se kritikovane u prošlosti zbog, kako je ocijenjivano, nepotrebnog dizanja uzbune oko pojedinih sastojaka ili situacija. To tijelo SZO-a je prethodno navelo da rad tokom noći i konzumiranje crvenog mesa "vjerovatno izazivaju rak", kao i upotreba mobilnih telefona. Međunarodno udruženje za zaslađivače saopštilo je da ima "ozbiljne primjedbe u pogledu procjene IARC, koja može da obmane potrošače".

Aspartam se proučava godinama. Prema prošlogodišnjem istraživanju, sprovedenom u Francuskoj među 100.000 odraslih, kod ljudi koji konzumiraju velike količine vještačkih zaslađivača - uključujući aspartam - postoji malo veći rizik od raka. Prethodno je istraživanje Instituta Ramazini u Italiji, urađeno ranih 2000-tih, pokazalo da su neki slučajevi raka kod miševa i pacova povezani sa aspartamom.

Međutim, prvo istraživanje nije moglo da dokaže da aspartam izaziva povećani rizik od raka, dok su u vezi sa drugom pokrenuta pitanja o metodologiji.

XS
SM
MD
LG