Smješten unutar bezlične zgrade, koja služi kao sjedište Američke tajne službe u Vašingtonu, nalazi se muzej koji većina turista nikada neće posjetiti.
"Većina posjetilaca su zaposleni, bivši zaposleni, porodice i gosti, te ugledne ličnosti i policija", kaže Majk Sempson, arhivar i istoričar pri Američkoj tajnoj službi.
Prema njegovim riječima, razlog za ograničen pristup muzeju su limitirani resursi i bezbednosni izazovi.
Jednosoban prostor sadrži artefakte i replike koji prikazuju znamenitu istoriju Tajne službe. Agencija je vjerovatno najpoznatija po zaštiti američkih predsjednika, ali njena izvorna misija bila je borba protiv finansijskih prevara.
Ironično, predsjednik Abraham Linkoln odobrio je osnivanje Tajne službe samo nekoliko sati prije nego što je ubijen.
“Dana 14. aprila 1865. godine, tadašnji ministar finansija, po imenu Hju Mekaloh, odlazi kod predsjednika Linkolnu i predlaže mu da osnuje agenciju samo za borbu protiv krivotvorenja. U to vrijeme, jedna trećina svog novca u SAD, tokom i nakon Građanskog rata, bila je krivotvorena”, kaže Džejson Kendrik, takođe arhivar i istoričar u Američkoj tajnoj službi. "Dakle, istog dana kada daje usmeno ovlašćenje - iako nije potpisao ništa što bi zapravo stvarilo ovu tajnu službu - on je ubijen u Fordovom teatru".
Tek 1901. godine, posle atentata na predsjednika Vilijama Mekinlija, Tajna služba je zvanično dobila zadatak da štiti predsjednike. Ali njen obim posla je proširen i prije toga - dijelom zbog toga što FBI i CIA (koji služe za sprovođenje zakona i obavještajne aktivnosti) još nisu bili osnovani.
"Prevare sa zemljištem, prevare sa pečatima, trgovina rumom, krijumčarenje", kaže Kendrik. “Postoji period u kojem paralelno istražujemo Kju kluks klan, kontrašpijunažu tokom Špansko-američkog rata, u Prvom svjetskom ratu, a pomalo čak i tokom Drugog svjetskog rata, čak i nakon što je CIA osnovana. Dakle, u osnovi, to je 1868. godine, nadograđeno na bilo kakav kriminal protiv federalne vlade”.
Dio postavke muzeja fokusiran je na krivotvorine. Drugi dijelovi ilustruju opasnosti predsjedničkog života, kao što je prozor sa blindirane limuzine koji je pogođen metkom prilikom neuspešnog atentata na predsjednika Ronalda Regana 1981. godine. Izložen je i pištolj korišten tokom pokušaja ubistva predsjednika Džeralda Forda u San Francisku 1975. godine.
Danas Tajna služba nastavlja da štiti šefove država, strane zvaničnike i posebne događaje u vezi sa nacionalnom bezbednošću. Njeni agenti još imaju zadatak da čuvaju finansijski sistem SAD, što uključuje i istraživanje elemenata sajber kriminala. Centar agencije za procjenu prijetnji sarađuje s lokalnim partnerima širom zemlje i pomaže u borbi protiv nasilja u školama i drugih ciljanih napada.
Izvršavanje tih dužnosti ponekad ima užasnu cijenu. Muzejski zid časti odaje počast za 40 muškaraca i žena koji su poginuli na dužnosti.
"Takođe smo bili pogođeni djelovanjem terorista. Ovdje imamo artefakte koji podsjećaju na bombaški napad u Oklahoma Sitiju 19. aprila 1995, kada smo izgubili šest članova naše agencije u terenskom uredu zgrade ’Murrah’ u tom grade", kaže Sempson. "Pogodio nas je i 11. septembar. Tada smo izgubili jednog člana naše agencije, specijalnog oficira Krejga Milera. Naša kancelarija je bila u sedmoj zgradi Svjetskog trgovačkog centra u Njujorku. Tako da je to i lijepo područje za odavanje počasti onima koji su preminuli”.
Na kraju krajeva, to bi i mogla da bude poenta postojanja muzeja koji može da vidi samo nekolicina odabranih.
"Taj prostor nam daje priliku da razmislimo o istoriji naše agencije, ali i da pokažemo šta radimo ovih dana", kaže Sempson. „Možemo da steknemo osjećaj kakvi smo bili i kako smo evoluirali kao agencija, te o nekim od stvari koje danas radimo. Ali takođe nam daje refleksiju o tome kakve su stvari bile nekada”.
