Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je uredbe o izgradnji zida duž granice sa Meksikom i uskraćivanju federalnih sredstava američkim gradovima koji štite ilegalne imigrante, čime je brzo počeo da ispunjava kontroverzna obećanja data tokom predizborne kampanje. Tramp je takođe najavio da će značajno da poveća broj pograničnih agenata.
Predsjednik Donald Tramp je u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost potpisao dvije izvršne uredbe. Prva predviđa izgradnju zida duž oko 3200 kilometara duge američko-meksičke granice.
"Počev od danas, Sjedinjene Države vraćaju kontrolu nad svojim granicama. Spasićemo živote na obje strane granice", poručio je Tramp i najavio je će zid odmah početi da se gradi.
Prethodno je u intervjuu za televiziju ABC ponovo ustvrdio da će Meksiko da plati za zid iako je meksički predsjednik više puta odbacio te navode.
“On mora to da kaže. Međutim, ja ti kažem da će platiti. Možda u nekom komplikovanom obliku. Ali morate da razumijete, ono što radim je dobro za SAD, kao i za Meksiko.”
Drugom uredbom ukida se federalna pomoć saveznim državama i gradovima, koji odbijaju da deportuju ilegalne imigrante.
Prije nego što je Tramp potpisao uredbe o imigraciji, američka organizacija za zaštitu ljudskih prava “Hjuman rajts voč” izrazila je veliku zabrinutost zbog agende novog američkog predsjednika – uključujući zatvaranje vrata za izbjeglice, ograničenje prava žena kada je riječ o njihovom zdravlja, te moguće korišćenja tajnih zatvora CIA-e van Sjedinjenih Država, za koje je bivši predsjednik Barak Obama naložio da se zatvore.
Tramp je u srijedu saopštio da vjeruje da je mučenje zatvorenika djelotvorno, dok se njegova administracija priprema za sveobuhvatno preispitivanje načina na koji Amerika vodi rat protiv terorizma. To, između ostalog, obuhvata i moguću ponovnu upotrebu zabranjenih metoda ispitivanja zatvorenika.
Izvršni direktor "Hjuman rajts voča" Kenet Rot zatražio je od Kongresa da nadzire novu administraciju i da se zauzme za poštovanje Ustava i međunarodnog zakona za ljudska prava.
“Veoma sam zabrinut da ćemo izgubiti glas Sjedinjenih Država kao nekog ko brani ljudska prava širom svijeta. Još ne znamo da li će to da se dogodi, prerano je reći, ali postoji razlog za veliku zabrinutost, uzimajući u obzir Trampovo divljenje prema autokratama i imenovanje kandidata za državnog sekretara, koji još nije iskazao interesovanje za ljudska prava. Sjedinjene Države su, uprkos svojim nedostacima, nedosljednostima i licimjerju, važan glas za civilno društvo u mnogim zemljama. Strahujem da će vlade da iskoriste Trampov dolazak da bi ugušile različita mišljenja”.
I jučerašnji Trampovi potez – oživljavanje projekata izgradnje kontroverznih naftovoda Kistoun XL i Dakota Access – izazvao je proteste. Aktivisti organizacije Grinpis popeli su se na kran, vidljiv iz Bijele kuće, i razvili ogroman transparent, na kojem je pisalo “Otpor” .
“To je poruka Amerikancima da neumoljiv otpor Trampovoj nazadnoj politici počinje danas i nastaviće se naredne četiri godine”, saopštili su akivisti Grinpisa.
U međuvremenu, Tramp je na Tviteru najavio “veliku istragu “izborne prevare koja će, kako je poručio, biti usredsređena na dvije savezne države i ilegalne glasače.
"Predsjednik je tokom kampanje iznosio primjedbe o izbornoj prevari i ljudima koji su glasali ilegalno, i dalje u to vjeruje, na osnovu studija i dokaza koje su mu ljudi predstavili”, kazao je Šon Spajser, portparol Bele kuće.
Međutim, Trampovo uvjerenje da su glasali milioni ilegalnih imigranata i da je zbog toga osvojio manji broj glasova od Hilari Klinton, nije zanovano na činjenicama. Tu tvrdnju su čak osporili njegovi advokati, koji su u sudskim dokumentima napisali da svi dokazi ukazuju na to do izbore nije “ugrozila prevara ili greška”.
"Ne možete da vodite vladu, da pomažete ljudima, da održavate Ameriku bezbjednom ako ne priznajete činjenice. Ako to ne počne da se događa, ova zemlja će se suočiti sa stvarnim problemima. Ne demokratskim, republikanskim, liberalnim, konzervativnim problemima – već jednostavno problemima zbog izbjegavanja činjenica”, poručio je Čak Šumer, lider demokratske većine u Kongresu.
Predsjednik je na Tviteru poslao i poruku Čikagu.
“Ako Čikago ne riješi užasno krvoproliće, koje je u toku, 228 pucnjava u 2017. sa 42 ubistva, poslaću federalne agente”.
Istaknuti afroamerički aktivista Džesi Džekson je na to odgovorio: Potreban nam je plan, a ne prijetnja.
