Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je Labudovo okno, plavno područje i mozaik najraznolikijih staništa od velike važnosti za živi svet, ugorženo i njegova zaštita mora biti unapređena.
Labudovo okno je u međunarodnim okvirima prepoznato kao značajno područje za ptice (IBA), značajno područje za biljke (IPA) i dnevne leptire (PBA), a od 2006. i međunarodno značajno vlažno stanište po Ramsarskoj konvenciji.
Labudovo okno nastalo je nakon izgradnje hidrocentrale Ðerdap 1, a nalazi se 75 kilometara od Beograda.
„Labudovo okno je značajno utočište ptica močvarica, gnezdilište globalno ugroženih, hranilište brojnih retkih i zaštićenih vrsta i najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji i kao takvo je prioritetno za zaštitu," naglašava Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Ružić navodi da je Labudovo okno kao takvo prioritetno za zaštitu. Najčešći oblici ugrožavanja prirode su zagađenje, prekomerni ribolov, divlja gradnja, a naročito nezakonit lov ptica, objašnjava Ružić.
Društvo i fondacija EuroNatur iz Nemačke nastoje da kroz projekat "Unapređenje zaštite međunarodno značajnog područja za ptice Labudovo okno" izrade predlog Plana upravljanja za pomenuto područje.
Koordinatorka Ana Vuletić rekla je da je izrada predloga Plana upravljanja za Labudovo okno ujedinila najvažnije državne i građanske institucije, među kojima su Javno preduzeće Vojvodinašume, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i druge organizacije.
"Želimo da unapredimo zaštitu ovog područja značajnog ne samo za prirodu, već i za ljude, čija istorija na ovim prostorima datira još iz perioda Bronzanog doba. Uz očuvanu prirodu i zalaganje lokalnih zajednica, Labudovo okno bi moglo da postane vodeći centar ekoturizma u Srbiji," rekla je Vuletić.
Na desetak kilometara toka Dunava kroz Labudovo okno sredinom januara boravi i do 80 hiljada ptica vodenih staništa, što čini gotovo petinu jedinki izbrojanih na području Srbije, pokazuju podaci dobijeni brojanjem koje sprovodi Društvo.
Ovaj deo toka Dunava obuhvata pojas uz Deliblatsku peščaru i ostrvo Žilava, Dubovački rit, Zavojsku adu, ostrvo Čibuklija, Stevanove ravnice, ušće Nere i Zatonjski rit.