Evropska unija u političkom, a posebno odbrambenom aspektu krize u Ukrajini, snažno dijeli stavove vojnog saveza, čulo se danas u Luksemburgu na sastanku evropskih ministara odbrane, kojem je prisustvovao i prvi čovjek NATO alijanse.
Čini se da nikada ranije nisu bile snažnije veze evroatlantskih saveznika i EU nego što su sada u vrijeme eskalacije krize na istoku Ukrajine - krize koju obje strane prepoznaju kao proizvod Kremlja.
"Pozivam Rusiju da spusti tenzije krize, da povuče svoje snage sa ukrajinske granice, da prestane sa destabiliziranjem situacije u Ukrajini, te da jasno naglasi da ne podržava nasilne akcije pro-ruskih separatista. Rusija treba da prestane da bude dio problema i da počne sa time da bude dio rješenja", poručio je generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen.
Generalni sekretar je danas od evrpskih partnera tražio da se osnaži saradnja NATO snaga za brzi odgovor i evrpskih borbenih grupa, njihovi zajednički treninzi, kako bi, kako kaže, mogli zajednički da odgovore na sve što bi budućnost mogla da donese.
Pred dolazak u Luksemburg, on je obišao sve NATO članice sa istoka, koje bi mogle da se nađu u kritičnoj zoni ekspanzije ruske strane za koju niko više u EU ne vjeruje da stoji po strani kada je riječ o sve težoj situaciji na istoku Ukrajine.
"Mi podržavamo poziv generalnog sekretara NATO-a upućen Rusiji da smiri situaciju. Važno je uz to da države na istoku, na Baltiku - Poljska i Rumunija, znaju da su njihove brige i naše brige, i da mogu da računaju na evropsku solidarnost. U ovakvoj situaciji je neophodna razboritost i pozdravljamo način na koji se ponaša Ukrajina u ovim iznimno teškim prilikama. Važno je sada da se spremimo za razgovore u Ženevi, gdje će se u medjunarodnom okviru susresti Rusija i Ukrajina za pregovaračkim stolom", kaže nemačka ministarska odbrane, Ursula von der Lejen.
U međuvrijemenu, Evropska komisija, po nalogu ministara, do polovine sedmice mora pripremiti prijedlog imena za crnu listu ukrajinskih i ruskih funkcioner "zaslužnih" za krizu u Ukrajini - krizu čiji kraj niko ne naslućuje.
Čini se da nikada ranije nisu bile snažnije veze evroatlantskih saveznika i EU nego što su sada u vrijeme eskalacije krize na istoku Ukrajine - krize koju obje strane prepoznaju kao proizvod Kremlja.
"Pozivam Rusiju da spusti tenzije krize, da povuče svoje snage sa ukrajinske granice, da prestane sa destabiliziranjem situacije u Ukrajini, te da jasno naglasi da ne podržava nasilne akcije pro-ruskih separatista. Rusija treba da prestane da bude dio problema i da počne sa time da bude dio rješenja", poručio je generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen.
Generalni sekretar je danas od evrpskih partnera tražio da se osnaži saradnja NATO snaga za brzi odgovor i evrpskih borbenih grupa, njihovi zajednički treninzi, kako bi, kako kaže, mogli zajednički da odgovore na sve što bi budućnost mogla da donese.
Pred dolazak u Luksemburg, on je obišao sve NATO članice sa istoka, koje bi mogle da se nađu u kritičnoj zoni ekspanzije ruske strane za koju niko više u EU ne vjeruje da stoji po strani kada je riječ o sve težoj situaciji na istoku Ukrajine.
"Mi podržavamo poziv generalnog sekretara NATO-a upućen Rusiji da smiri situaciju. Važno je uz to da države na istoku, na Baltiku - Poljska i Rumunija, znaju da su njihove brige i naše brige, i da mogu da računaju na evropsku solidarnost. U ovakvoj situaciji je neophodna razboritost i pozdravljamo način na koji se ponaša Ukrajina u ovim iznimno teškim prilikama. Važno je sada da se spremimo za razgovore u Ženevi, gdje će se u medjunarodnom okviru susresti Rusija i Ukrajina za pregovaračkim stolom", kaže nemačka ministarska odbrane, Ursula von der Lejen.
U međuvrijemenu, Evropska komisija, po nalogu ministara, do polovine sedmice mora pripremiti prijedlog imena za crnu listu ukrajinskih i ruskih funkcioner "zaslužnih" za krizu u Ukrajini - krizu čiji kraj niko ne naslućuje.