Američki zakonodavci počeli su da razmatraju dvogodišnji kompromisni prijedlog budžeta, kojim se bi spriječilo novo zatvaranje vladinih službi barem do oktobra 2015, ali bi i dalje bilo odloženo donošenje važnih odluka o dominatnim, dugoročnim finansijskim pitanjima. Uprkos protivljenju konzervativnih zakonodavaca, Predstavnički dom bi najranije sjutra da izglasa predloženi plan.
Republikanci i demokrate odvojeno su danas razmatrali detalje predloženog budžeta, kojeg su sinoć ponudili pregovarači u Kongresu, kako bi spriječili nove fiskalne sporove, koji poslednjih godina dominiraju politikom u Vašingtonu. Kompromis je postignut uoči isticanja roka u petak, nakon nekoliko nedelja pregovora demokratske senatorke Peti Marej i republikanskog kongresmena Pola Rajana.
“Prijedlog predviđa smanjenje deficita za 23 milijarde dolara, bez povećanja poreza i uz pametnije smanjenje potrošnje“.
Prema planu, nivo državne potrošnje za 2014. i 2015. bio bi nešto viši od hiljadu milijardi dolara godišnje. Eliminisao bi se dio sekvestra, odnosno obaveznog rezanja domaćih i odbrambenih troškova, dok je predviđeno određeno smanjenje planirane potrošnje u narednoj deceniji.
“Zbog ovog dogovora, budžetski proces neće se više kretati od krize do krize. Dvostranačkim utvrđivanjem nivoa potrošnje za naredne dvije godine, sporazum omogućava vladinim službama i kompanijama da obavljaju posao sa sigurnošću, koja im je potrebna da zapošljavaju i ulažu.”
Kompromisni prijedlog bi međutim samo neznatno smanjio rastući dug zemlje od više od 17 hiljada milijardi dolara. Takođe ne bi reformisao složeni poreski sistem.
Plan je već naišao na oštre kritike pojedinih konzervativnih republikanaca, zbog nedovoljnog smanjenja državne potrošnje. Liberalne demokrate ga pak kritikuju zato što ne predviđa nastavak isplaćivanja pomoći građanima koji su dugo bez posla.
Članica Kongresa Nensi Pelosi, lider demokratske manjine u Predstavničkom domu, saopštila je da njene kolege pažljivo razmatraju detalje prijedloga, uz napomenu da bi ona više voljela veće budžetske izdatke.
"Članovi Kongresa će donijeti svoje odluke u pogledu ovog plana. Ponoviću, voljeli bi smo da vidimo nešto sasvim drugačije, ali prepoznajemo značaj postizanja kompromisa”.
Predsjednik Barak Obama ocijenio je da je riječ o prvom dobrom koraku, zato što se zamjenjuje obavezno smanjenje potrošnje koje je, kako je istakao, bilo nepotrebne opterećenje za privredu tokom prošle godine.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Džon Bejner, takođe je pozdravio dogovor kao pozitivan korak naprijed. Prijedlog budžeta mora da bude usvojen u Kongresu prije 15. januara, kako bi se izbjeglo novo zatvaranje vlade.
Uprkos protivljenju konzervativnih kolega, republikanci u Predstavničkom domu nagovijestili su da će većina zakonodavaca iz te stranke glasati za kompromisni plan, najranije sjutra. To bi gotovo garantovalo isti ishod u Senatu, vjerovatno naredne nedelje.***
Republikanci i demokrate odvojeno su danas razmatrali detalje predloženog budžeta, kojeg su sinoć ponudili pregovarači u Kongresu, kako bi spriječili nove fiskalne sporove, koji poslednjih godina dominiraju politikom u Vašingtonu. Kompromis je postignut uoči isticanja roka u petak, nakon nekoliko nedelja pregovora demokratske senatorke Peti Marej i republikanskog kongresmena Pola Rajana.
“Prijedlog predviđa smanjenje deficita za 23 milijarde dolara, bez povećanja poreza i uz pametnije smanjenje potrošnje“.
Prema planu, nivo državne potrošnje za 2014. i 2015. bio bi nešto viši od hiljadu milijardi dolara godišnje. Eliminisao bi se dio sekvestra, odnosno obaveznog rezanja domaćih i odbrambenih troškova, dok je predviđeno određeno smanjenje planirane potrošnje u narednoj deceniji.
“Zbog ovog dogovora, budžetski proces neće se više kretati od krize do krize. Dvostranačkim utvrđivanjem nivoa potrošnje za naredne dvije godine, sporazum omogućava vladinim službama i kompanijama da obavljaju posao sa sigurnošću, koja im je potrebna da zapošljavaju i ulažu.”
Kompromisni prijedlog bi međutim samo neznatno smanjio rastući dug zemlje od više od 17 hiljada milijardi dolara. Takođe ne bi reformisao složeni poreski sistem.
Plan je već naišao na oštre kritike pojedinih konzervativnih republikanaca, zbog nedovoljnog smanjenja državne potrošnje. Liberalne demokrate ga pak kritikuju zato što ne predviđa nastavak isplaćivanja pomoći građanima koji su dugo bez posla.
Članica Kongresa Nensi Pelosi, lider demokratske manjine u Predstavničkom domu, saopštila je da njene kolege pažljivo razmatraju detalje prijedloga, uz napomenu da bi ona više voljela veće budžetske izdatke.
"Članovi Kongresa će donijeti svoje odluke u pogledu ovog plana. Ponoviću, voljeli bi smo da vidimo nešto sasvim drugačije, ali prepoznajemo značaj postizanja kompromisa”.
Predsjednik Barak Obama ocijenio je da je riječ o prvom dobrom koraku, zato što se zamjenjuje obavezno smanjenje potrošnje koje je, kako je istakao, bilo nepotrebne opterećenje za privredu tokom prošle godine.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Džon Bejner, takođe je pozdravio dogovor kao pozitivan korak naprijed. Prijedlog budžeta mora da bude usvojen u Kongresu prije 15. januara, kako bi se izbjeglo novo zatvaranje vlade.
Uprkos protivljenju konzervativnih kolega, republikanci u Predstavničkom domu nagovijestili su da će većina zakonodavaca iz te stranke glasati za kompromisni plan, najranije sjutra. To bi gotovo garantovalo isti ishod u Senatu, vjerovatno naredne nedelje.***