Američki marinci su, u prisustvu državnog sekretara Džona Kerija, podigli zastavu ispred ambasade SAD na Kubi, na ceremoniji koja je simbolično označila početak nove ere odnosa dva neprijatelja iz perioda Hladnog rata.
Podizanje američke zastave ispred ambasade u Havani, prvi put nakon 54 godine... Vojnicima su novo obilježje predala tri penzionisana marinca – Leri Moris, Majk Ist i Džim Trejsi - koji su u januaru 1961. godine poslednji put spustili zastavu ispred zdanja u kubanskoj prijestonici.
Nakon što je podignuta zastava i odsvirani poslednji tonovi američke nacionalne himne, odjeknuli su uzvici i aplauzi okupljenih, među kojima su bili i pojedini članovi Kongresa, kubanski zvaničnici i brojni građani.
„Ovo je stvarno nezaboravan događaj, dan za ostavljanje po strani starih prepreka i za istraživanje novih mogućnosti“.
Ceremonijom, još jednim simobličnim korakom u poboljšanju odnosa dvije zemlje predsjedavao je Džon Keri – prvi američki državni sekretar u posjeti Kubi od davne 1945. godine.
„Prijatelji, okupili smo se ovdje zato što su naši lideri, predsjednik Obama i predsjednik Kastro donijeli hrabru odluku da prestanu da budu zatočenici istorije i da se usredsrede na sadašnje i buduće prilke. To ne znači da bi trebalo ili da ćemo zaboraviti prošlost. Kako možemo?“
Američki diplomata je u svom obraćanju jasno stavio do znanja da, uprkos istorijskoj obnovi odnosa, Vašington nije odustao od kritika kršenja ljudskih prava na Kubi i da će nastaviti da se zalaže za demokratske reforme.
„Uvjereni smo da bi za narod na Kubi najbolja bila istinska demokratija, u kojoj su ljudi slobodni da biraju svoje lidere, izražavaju svoje ideje i upražnjavaju svoju vjeru, gdje postoji puna posvećenost ekonomskoj i socijalnoj pravdi i gdje su institucije odgovorne onima koje služe, a civilno društvo nezavisno i u mogućnosti da se razvija.“
Keri je međutim dodao da je na Kubancima da oblikuju svoju budućnost.
„Bilo bi nerealno očekivati da će normalizacija odnosa kratkoročno imati transformativni uticaj na Kubu.“
Američki zvaničnik sastao se sa svojim kubanskim kolegom Brunom Rodrigezom nakon ceremonije, na koju nisu bili pozvani kubanski disidenti. Predstavnici kubanskog civilnog društva, među kojima politički, medijski i aktivisti za ljudska prava, prisustvovaće drugoj, većoj svečanosti u rezidenciji šefa američke misije na Kubi, Džefrija de Laurentisa.
Keri je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Rodrigezom najavio da će novi američko - kubanski komitet narednog mjeseca početi razgovore o punoj normalizaciji bilateralnih odnosa. Takođe je dodao da će put ka normalizaciji odnosa zavisiti od ukidanja trgovinskog embarga Kubi, čemu se protive mnogi konzervativci u Kongresu.
Pojedini američki zakonodavci i istaknuti političari kritikovali su novu politiku američke administracije prema Kubi, optužujući predsjednika Baraka Obamu da je nagradio Kastrov režim za represivne mjere i stalno suprostavljanje američkim interesima. Drugi članovi Kongresa su pak pružili podršku i izrazili nadu u produktivnije odnose dvije zemlje.
I dok traje slavlje na ulicama Havane, analitičari upozoravaju da nakon obnove diplomatskih veza, slijedi složeniji zadatak ukupne normalizacije odnosa. Kuba, između ostalog, traži da Sjedinjene Države ukinu ekonomski embargo, te da vrate američku pomorsku bazu u Zalivu Gvantanamo. Vašington, pak, planira da nastavi pritisak na kubanske vlasti da poštuju ljudska prava, vrate bjegunce kojima je odobren azil, te riješi pitanje nacionalizovane američke imovine.