Američki zvaničnici, predstavnici Helsinške komisije i međunarodnih organizacija, koje se bave medijima, pozvali su crnogorske vlasti da što prije pronađu odgovorne kako atmosfera nekažnjivosti ne bi dovela do neprihvatljivih ograničenja na slobodu informisanja u Crnoj Gori.
“Zabrinuti smo zbog, kako se čini, novog trenda nasilja i zastrašivanja u Crnoj Gori usmjerenih protiv novinara i medija. Upućujemo snažan poziv Crnoj Gori da istraži ove incidente i privede pravdi odgovorne. “
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara je u svom komentaru na nedavne napade na redakciju “Vijesti” i novinarku “Dana” Lidiju Nikčević sumirao reakcije u Sjedinjenim Državama na te incidente – zabrinutost i pozivi na brzu i efikasnu istragu. Crna Gora je blizak prijatelj i moguće budući saveznik Vašingtona, ali za nju važe isti standardi kao i za sve članice OEBS-a, poruka je Roberta Henda, savjetnika u Komisiji za evropsku bezbednost i saradnju Američkog kongresa.
“Kada se dogodi nešto poput ovog, mi moramo da reagujemo. Uz to, možda imamo veća očekivanja od Crne Gore zato što je postigla mnogo poslednjih godina i želi da se priključi Evropskoj uniji i NATO-u. Zbog toga smo veoma zabrinuti kada čujemo za ove incidente.”
Karin Karlekar, iz američke nevladine organizacije “Fridom Haus” kaže da se poslednjih nekoliko godina povećao broj napada na medije u Crnoj Gori, naročito nezavisne čiji izvještaji su, kako ističe, više kritički nastrojeni.
“To je u suštini stvorilo klimu nekažnjivosti zato što je samo mali broj napada istražen na odgovarajući način ili je dobio sudski epilog. To je definitivno razlog za zabrinutost zato što smo u nizu medijskih situacija širom svijeta vidjeli da ovaj nivo napada na novinare može stvarno da rezultira ograničenjima na slobodu medija zato što može da dovede do atmosfere straha i samocenzure.”
Nekažnjivost je neprihvatljiva za zemlju koja teži da uđe u Evropsku uniju i ne bi trebalo da bude pravilo u Crnoj Gori, ističe Delfin Halgand, iz organizacije “Reporteri bez granica”, uz napomenu da se zaposleni koji rade za medije poput Vijesti, Dana i Monitora redovno napadaju ili zastrašuju.
“Ne vidimo spremnost vlade da riješi ove napade i što je još gore nismo primijetili da je bilo ko odgovarao za ove napade i da je priveden pravdi. Zbog toga pozivamo vlasti, a naročito premijera da osude ovo nasilje i preduzmu sve što je potrebno da zaustave napade, počev od privođenja pravdi odgovornih. Vlasti treba da garantuju slobodu informisanja kada se prijavljuju za članstvo u Evropskoj uniji, zato što je sloboda informisanja jedan od stubova Evropske unije.”
Fridom haus i Helsinška komisija takođe poručuju da novinari moraju da budu zaštićeni, krivična djela istražena, a počinici sudski gonjeni.
“Čuli smo izjave vladinih zvaničnika da će to uraditi, da je to zločin protiv Crne Gore. Mislim da su upotrijebljene te riječi, ali činjenica je da ćemo biti zabrinuti sve dok se ne preduzmu mjere protiv onih koji su odgovorni za ove napade. Nije dovoljno samo izraziti ogorčenje, već treba da se to isprati akcijom, kako bi se poslala poruka odgovornima da to neće biti tolerisano”, kaže Robert Hend.
Hend smatra da bi napadi mogli da utiču na proces evropskih integracija, s obzirom na to da je Brisel već izrazio određenu zabrinutost u pogledu medijske situacije u Crnoj Gori.
“Ne želim to da preuveličam i kažem da je situacija toliko ozbiljna da će biti problema, ali je svakako riječ o nečemu čega bi crnogorska vlada i crnogorske vlasti trebalo da budu svjesne i čime bi trebalo da se pozabave. Zemlja mora da ima slobodne medije i novinare kojima je dozvoljeno da kritikuju. “
Crna Gora je u poslednjem izvještaju Fridom hausa o slobodi medija zauzela 74. poziciju i nalazi se u grupi djelimično slobodnih zemalja zbog čega se, kako kaže Karin Karlekar, smatra jednom od otvorenijih sredina širom svijeta.
“Svjedoci smo međutim negativnog trenda zbog nivoa napada na novinare, tako da postoji mogućnost da u sledećem izvještaju padne njen rejting.“
Naredni izvještaj biće objavljen krajem aprila i pokrivaće 2013. godinu, tako da će neki od napada definitivno biti pomenuti, zaključuje Karlekar.
“Zabrinuti smo zbog, kako se čini, novog trenda nasilja i zastrašivanja u Crnoj Gori usmjerenih protiv novinara i medija. Upućujemo snažan poziv Crnoj Gori da istraži ove incidente i privede pravdi odgovorne. “
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara je u svom komentaru na nedavne napade na redakciju “Vijesti” i novinarku “Dana” Lidiju Nikčević sumirao reakcije u Sjedinjenim Državama na te incidente – zabrinutost i pozivi na brzu i efikasnu istragu. Crna Gora je blizak prijatelj i moguće budući saveznik Vašingtona, ali za nju važe isti standardi kao i za sve članice OEBS-a, poruka je Roberta Henda, savjetnika u Komisiji za evropsku bezbednost i saradnju Američkog kongresa.
“Kada se dogodi nešto poput ovog, mi moramo da reagujemo. Uz to, možda imamo veća očekivanja od Crne Gore zato što je postigla mnogo poslednjih godina i želi da se priključi Evropskoj uniji i NATO-u. Zbog toga smo veoma zabrinuti kada čujemo za ove incidente.”
Karin Karlekar, iz američke nevladine organizacije “Fridom Haus” kaže da se poslednjih nekoliko godina povećao broj napada na medije u Crnoj Gori, naročito nezavisne čiji izvještaji su, kako ističe, više kritički nastrojeni.
“To je u suštini stvorilo klimu nekažnjivosti zato što je samo mali broj napada istražen na odgovarajući način ili je dobio sudski epilog. To je definitivno razlog za zabrinutost zato što smo u nizu medijskih situacija širom svijeta vidjeli da ovaj nivo napada na novinare može stvarno da rezultira ograničenjima na slobodu medija zato što može da dovede do atmosfere straha i samocenzure.”
Nekažnjivost je neprihvatljiva za zemlju koja teži da uđe u Evropsku uniju i ne bi trebalo da bude pravilo u Crnoj Gori, ističe Delfin Halgand, iz organizacije “Reporteri bez granica”, uz napomenu da se zaposleni koji rade za medije poput Vijesti, Dana i Monitora redovno napadaju ili zastrašuju.
“Ne vidimo spremnost vlade da riješi ove napade i što je još gore nismo primijetili da je bilo ko odgovarao za ove napade i da je priveden pravdi. Zbog toga pozivamo vlasti, a naročito premijera da osude ovo nasilje i preduzmu sve što je potrebno da zaustave napade, počev od privođenja pravdi odgovornih. Vlasti treba da garantuju slobodu informisanja kada se prijavljuju za članstvo u Evropskoj uniji, zato što je sloboda informisanja jedan od stubova Evropske unije.”
Fridom haus i Helsinška komisija takođe poručuju da novinari moraju da budu zaštićeni, krivična djela istražena, a počinici sudski gonjeni.
“Čuli smo izjave vladinih zvaničnika da će to uraditi, da je to zločin protiv Crne Gore. Mislim da su upotrijebljene te riječi, ali činjenica je da ćemo biti zabrinuti sve dok se ne preduzmu mjere protiv onih koji su odgovorni za ove napade. Nije dovoljno samo izraziti ogorčenje, već treba da se to isprati akcijom, kako bi se poslala poruka odgovornima da to neće biti tolerisano”, kaže Robert Hend.
Hend smatra da bi napadi mogli da utiču na proces evropskih integracija, s obzirom na to da je Brisel već izrazio određenu zabrinutost u pogledu medijske situacije u Crnoj Gori.
“Ne želim to da preuveličam i kažem da je situacija toliko ozbiljna da će biti problema, ali je svakako riječ o nečemu čega bi crnogorska vlada i crnogorske vlasti trebalo da budu svjesne i čime bi trebalo da se pozabave. Zemlja mora da ima slobodne medije i novinare kojima je dozvoljeno da kritikuju. “
Crna Gora je u poslednjem izvještaju Fridom hausa o slobodi medija zauzela 74. poziciju i nalazi se u grupi djelimično slobodnih zemalja zbog čega se, kako kaže Karin Karlekar, smatra jednom od otvorenijih sredina širom svijeta.
“Svjedoci smo međutim negativnog trenda zbog nivoa napada na novinare, tako da postoji mogućnost da u sledećem izvještaju padne njen rejting.“
Naredni izvještaj biće objavljen krajem aprila i pokrivaće 2013. godinu, tako da će neki od napada definitivno biti pomenuti, zaključuje Karlekar.