Dok rastu tenzije u Ukrajini, Sjedinjene Države i saveznici planiraju odgovor na poteze Moskve. Još međutim nije jasno koje mere bi mogle da podstaknu Rusiju da promeni politiku.
U svijetlu pogoršanja situacije u Ukrajini, pojedni američki političari sve više zahtijevaju oštru reakciju Sjedinjenih Država. Ijan von Gordon, direktor operacija u Institutu za diplomatsku zaštitu, kaže da se to vjerovatno neće dogoditi.
“Sjedinjene Države, bez obzira na prijetnje koje upute, neće biti shvaćene ozbiljno. To će biti kao da dvogodišnje dijete pravi scenu.”
Gordon dodaje da Vašington može da iznese svoj stav, ali da je Ukrajina na kraju evropski problem.
“Sjedinjene Države treba stvarno da izvrše pritisak na Evropu da preuzme odgovornost za svoju teritoriju.”
Majkl O’Henlon, iz Instituta Brukings, kaže da razmještanje Putinovih trupa za sada izgleda kao zveckanje oružjem pred novom, pro-zapadnom ukrajinskom vladom.
“Spreman je da ih zabrine i natjera da pomisle da raspolaže opcijama. U suštini je riječ o nekoj vrsti “prinudne diplomatije”, čiji cilj je da se nova vlada natjera da više poštuje pro-ruske elemente u Ukrajini.”
Ukrajina je podijeljena država. Veći dio zapadnog dijela zemlje govori ukrajinski i više je naklonjen susjedima u Evropskoj uniji. U djelovima juga i istoka preovladava ruski jezik, a stanovništvo je tješnje povezano sa Moskvom.
“Zemlja se suočava sa mogućnošću velike podjele”.
Stiven Buči, direktor spoljnopolitičkih studija u vašingtonskoj Heritidž fondaciji, kaže da je američki uticaj u Ukrajini ograničen.
“Nemamo mnogo opcija za rešavanje krize osim retoričkih, što u ovom slučaju neće imati mnogo efekta.”
U svijetlu pogoršanja situacije u Ukrajini, pojedni američki političari sve više zahtijevaju oštru reakciju Sjedinjenih Država. Ijan von Gordon, direktor operacija u Institutu za diplomatsku zaštitu, kaže da se to vjerovatno neće dogoditi.
“Sjedinjene Države, bez obzira na prijetnje koje upute, neće biti shvaćene ozbiljno. To će biti kao da dvogodišnje dijete pravi scenu.”
Gordon dodaje da Vašington može da iznese svoj stav, ali da je Ukrajina na kraju evropski problem.
“Sjedinjene Države treba stvarno da izvrše pritisak na Evropu da preuzme odgovornost za svoju teritoriju.”
Majkl O’Henlon, iz Instituta Brukings, kaže da razmještanje Putinovih trupa za sada izgleda kao zveckanje oružjem pred novom, pro-zapadnom ukrajinskom vladom.
“Spreman je da ih zabrine i natjera da pomisle da raspolaže opcijama. U suštini je riječ o nekoj vrsti “prinudne diplomatije”, čiji cilj je da se nova vlada natjera da više poštuje pro-ruske elemente u Ukrajini.”
Ukrajina je podijeljena država. Veći dio zapadnog dijela zemlje govori ukrajinski i više je naklonjen susjedima u Evropskoj uniji. U djelovima juga i istoka preovladava ruski jezik, a stanovništvo je tješnje povezano sa Moskvom.
“Zemlja se suočava sa mogućnošću velike podjele”.
Stiven Buči, direktor spoljnopolitičkih studija u vašingtonskoj Heritidž fondaciji, kaže da je američki uticaj u Ukrajini ograničen.
“Nemamo mnogo opcija za rešavanje krize osim retoričkih, što u ovom slučaju neće imati mnogo efekta.”