Poslanici vladajuće većine i dijela građanske opozicije u Skupštini Crne Gore sa radošću su dočekali današnji prijem Crne Gore u NATO, dok u opozicionom Demokratskom frontu, koji je bio protiv ulaska Crne Gore u Alijansu, ističu da je današnji dan najtužniji u istoriji Crne Gore.
Za poslanike vlasti, današnji događaj je istorijski dan. Osim što je ispunjen cilj zapisan u Ustavu, kako ističu poslanici vladajuće većine, Crna Gora je od danas rame uz rame sa najrazvijenijim demokratijama.
"Ulaskom u NATO, mi ćemo za sva vremena sačuvati teritorijalni integritet i suverenitet države. Crna Gora više neće biti meta za potkusurivanje velikih državnih projekata. Mi u NATO ne ulazimo da bi bilo s kim ratovali, već da nikad na ovim prostorima ne bude rata i da sa našim tradicionalnim prijateljima razvijamo dobre prijateljske odnose, ali ne po svaku cijenu i nikad više na štetu sopstvenih nacionalnih interesa", poručuju iz DPS-a.
Slično razmišljaju i socijaldemokrate, za koje je današnji događaj "bezbjedonosni, ekonomski i civilizacijski iskorak". Podršku učlajenju Crne Gore u NATO od početka pruža Hrvatska građanska inicijativa, iz koje poručuju da je danas ispunjen još jedan veliki cilj ove partije.
Za potpredsjednika Skupštine Crne Gore i poslanika FORCA-e Gencija Nimanbegua, ulazak u NATO znači “ulazak u društvo razvijenih, demokratskih naroda u kome će se Crna Gora brže razvijati”.
U građanskoj opoziciji razmišljaju slično. Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA ističe da je ulazak u NATO „radosna i dobra vijest za Crnu Goru“, nakon čega će država ući u dublje unutrašnje reforme i prilagoditi se visokim demokratskim standardima, nalik drugim članicama NATO-a.
Stranka koja se od osnivanja zalagala za evropske i evroatlantske integracije Crne Gore - Socijaldemokratska partija, takođe pozdravlja ulazak Crne Gore u NATO.
"Mi smo bili za to kada su ovi koji žele da se okite pričom u NATO-u bili protiv NATO-a, koji su ratovali s NATO-om. “, poručuju iz SDP-a.
S druge strane, u opozicionom Demokratskom frontu, koji se zalagao da Crna Gora ne ulazi u Alijansu, današnji dan vide kao najtužniji u istoriji Crne Gore.
"Danas se dešava ono što se nije desilo sa Crnom Gorom u njenoj istoriji, dok je bila pod raznoraznim okupacijama. Uz pomoć sopstvene vlasti, Crna Gora je od danas aneksirana“, kažu u DF-u.
Organizacija “Otpor beznađu” smatra da referendum o NATO-u mora biti cilj svih snaga koje se smatraju opozicionim, demokratskim i progresivnim. Kako kažu, “Crna Gora danas ne ulazi u NATO, već NATO ulazi u Crnu Goru”.
Put Crne Gore ka NATO-u
Crnogorski parlament usvojio je 28. aprila Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbjieđeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Zvanični odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. novembra 2006. godine, pozivom Crne Gore u članstvo Partnerstva za mir.
Nakon što je ostvaren vidljiv napredak kroz Individualni partnerski akcioni plan (IPAP), Crna Gora je na sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica Alijanse u decembru 2009. dobila poziv za Akcioni plan za članstvo (MAP), mehanizam koji se dodjeljuje državama partnerima koje imaju aspiracije da postanu punopravne članice NATO-a. MAP je, kako se navodi, predstavljao jasno priznanje za ostvareni napredak koji je odredio okvir za dalje reforme Crne Gore na putu evroatlanske integracije.
Ulazeći u novu fazu odnosa sa NATO-om, Crna Gora je pristupila izradi Godišnjih nacionalnih akcionih planova (ANP), koji predsatvljaju mehanizam praćenja napretka države u sprovođenju reformi i prošla kroz pet ciklusa MAP-a. NATO je, kako navode iz Vlade, prepoznavao napredak Crne Gore u kontinuitetu što je potvrđeno i deklaracijom sa Samitu u Lisabonu 2010. i deklaracijom sa Samita u Čikagu, 2012. Crna Gora se u junu 2014. godine „našla pred vratima“ NATO-a kada su ministri inostranih poslova Alijanse odlučili da pokrenu intenzivirane i fokusirane razgovore sa Crnom Gorom sa obavezom da do kraja 2015. razmotre da li su zadovoljeni uslovi za upućivanje poziva za članstvo.
Ova odluka je potvrđena na samitu u Velsu u septembru 2014, čime je Alijansa napravila presedan u sporvođenju politike otvorenih vrata i prvi put jednoj državi dodijelila poseban status odlukom da se o članstvu Crne Gore odlučuje između dva samita. Period razgovora sa Alijansom je, kako ističu iz Vlade, iskorišćen za jačanje dinamike reformi u sektoru odbrane i bezbjednosti, vladavini prava i jačanju podrške javnog mnjenja. To je rezultiralo pozitivnom ishodom Ministarskog samita NATO-a, 2. decembra 2015. godine, kada je Crnoj Gori upućen poziv za članstvo u NATO. Nakon formalnog poziva za počinjanje pristupnih pregovora Crne Gore sa NATO-om, sredinom februara 2016. godine, u Briselu su uspješno završeni pristupni pregovori. Time su se stekli uslovi za pripremanje Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u koji je potpisan na Ministarskom sastanku 19. maja 2016. godine, od ministara, iako je bila uobičajena praksa da ovakve protokole potpisuju ambasadori.
Činom potpisivanja Protokola stekli su se uslovi da Crna Gora kao pozvana država učestvuje na svim sastancima NATO-a, a prvi put u torn svojstvu i na samitu NATO-a u Varšavi. “Uporedo sa procesom potvrdivanja Pristupnog protokola u nacionalnim parlamentima država elanica NATO-a, Crna Gora će i u narednom periodu biti u potpunosti posveeena reformskim aktivnostima u ključnim oblastima, sa posebnim akcentom na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i podršku javnog mnjenja”, ističu iz Vlade. Nakon potvrđivanja Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u od svih država članica Alijanse, Crnoj Gori je upućen i formalni poziv da pristupi ovoj organizaciji, deponovanjem svog instrumenta potvrdivanja Sjevernoatlantskog ugovora kod Vlade Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar ovog Ugovora.