Region Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, ove godine izlazi iz recesije, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke koji će biti objavljen sjutra. U intervjuu za naš program, glavni ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Željko Bogetić međutim ističe da je projektovani rast previše slab da bi uticao na visoku stopu nezaposlenosti.
Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu sjutra će biti objavljen u šest zemalja Zapadnog Balkana. U regionu će, prema novim projekcijama, ove godine biti zabilježen privredni rast, najavljuje glavni ekonomista Željko Bogetić.
“Osnovna poruka za čitav region Zapadnog Balkana je da region izlazi iz recesije od prošle godine. Znači dobra je vijest što konačnom imamo privredni rast, a to je dobra osnova za smanjivanje vioske stope nezaposlenosti u čitavom regionu. Međutim taj rast je dosta slab, veličine jedan do dva procenta, praktično u čitavom regionu, uključujući i Crnu Goru i on neće biti dovoljan da napravi značajniji pomak na planu nezaposlenosti“.
Neizvjesna ekonomska situacija, zbog recesije u eurozoni, Crnu Goru i ostale balkanske zemlje očekuje i narednih nekoliko godina, ističe Bogetić.
“U tom periodu mislim da je realno očekivati relativno niske i umjerene stope rasta u Crnoj Gori. Nije moguće vjerovatno očekivati neki spektakularni privredni rast”.
Taj period, smatra zvaničnik Svjetske banke, treba iskoristiti sa sprovođenje ambicioznih strukturnih reformi predviđenih novim modelom rasta koji je Svjetska banka u okviru izvještaja “Priprema za prosperitet” nedavno predložila za Crnu Goru. Riječ je o većoj fiskalnoj održivosti, boljoj ekonomskoj povezanosti i unapređenju poslovnog ambijenta.
“Potreban je privredni rast veličine četiri posto, ako je moguće, pet posto. To je privredni rast koji je transformativan u smislu tržišta rada, koji znači može da smanji značajno nezaposlenost i poveća životni standard. Ja zaista mislim da je taj rast moguć u Crnoj Gori i da je na domak, ali da će se on prije obezbijediti ukoliko se obezbijede ovi fundamenti ekonomske politike. Znači, ukoliko se značajno osnaži budžetska situacija, ukoliko se napravi dalji progres na planu ozdravljenja finansijskog sistema, posebno u smislu oslobađanja kredita prema privredi i građanstvu i na planu strukturnih pitanja koja se tiču daleko veće povezanosti, otvaranju privrede, izvozni potencijal itd.”
Sprovođenje tih reformi u narednih pet do deset godina u velikoj mjeri će odrediti da li će Crna Gora u budućnosti postati razvijena zemlja ističe Željko Bogetić.
“Mislim da danas postoji zaista jedna istorijska šansa za Crnu Goriu da možda po prvi put u istoriji uhvati ekonomsko socijalni integracioni priključak sa Zapadnom Evropom i pređe sa statusa zemlje sa srednjim nacionalnim dohotkom u zemlju sa visokim nacionalnim dohotkom.”
U skladu sa preporukama Svjetske banke u pogledu dugoročne budžetske održivosti je i nedavna odluka vlade da poveća stopu PDV-a sa 17 na 19 odsto, smatra naš sagovornik.
“Naše analize su pokazale da je to jedna mjera koja je bužetski potpuno neophodna i da je to vjerovatno fiskalno i poreski najefikasnija mjera u datoj situaciji.”
Bogetić poručuje da nisu opravdana strahovanja da će taj potez dovesti od rasta cijena, inflacije i pada kupovne moći.
“Procjene govore da su efekti prilično marginalni.”
U odgovoru na pitanje kako riješiti aktuelni problem Kombinata aluminijuma, glavni ekonomista Svjetske banke osvrnuo se na dugoročnu perspektivu.
“Analiza izvoznog potencijala, izvoznih proizvoda Crne Gore nedvosmisleno pokazuje da Crna Gora ima komparativnu prednost u čitavom nizu proizvoda i usluga, kao što su turizam, poljoprivreda, procesovanje poljoprivrednih proizvoda, energetika koja može biti veliki izvozni proizvod Crne Gore. To je značajno veći potencijal nego kada je riječ o izvozu obojenih metala. Tako da je to zaista pitanje dugoročne orjentacije i dugoročne strategije Crne Gore, u kojem pravcu orjentisati privredu.”
Bogetić za naš program ističe da je za privlačenje dugoročnih i produktivnih stranih investicija neophodno ispuniti niz preduslova od kojih je veoma važno poboljšanje vještina i znanja lokalne radne snage.
Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu sjutra će biti objavljen u šest zemalja Zapadnog Balkana. U regionu će, prema novim projekcijama, ove godine biti zabilježen privredni rast, najavljuje glavni ekonomista Željko Bogetić.
“Osnovna poruka za čitav region Zapadnog Balkana je da region izlazi iz recesije od prošle godine. Znači dobra je vijest što konačnom imamo privredni rast, a to je dobra osnova za smanjivanje vioske stope nezaposlenosti u čitavom regionu. Međutim taj rast je dosta slab, veličine jedan do dva procenta, praktično u čitavom regionu, uključujući i Crnu Goru i on neće biti dovoljan da napravi značajniji pomak na planu nezaposlenosti“.
Neizvjesna ekonomska situacija, zbog recesije u eurozoni, Crnu Goru i ostale balkanske zemlje očekuje i narednih nekoliko godina, ističe Bogetić.
“U tom periodu mislim da je realno očekivati relativno niske i umjerene stope rasta u Crnoj Gori. Nije moguće vjerovatno očekivati neki spektakularni privredni rast”.
Taj period, smatra zvaničnik Svjetske banke, treba iskoristiti sa sprovođenje ambicioznih strukturnih reformi predviđenih novim modelom rasta koji je Svjetska banka u okviru izvještaja “Priprema za prosperitet” nedavno predložila za Crnu Goru. Riječ je o većoj fiskalnoj održivosti, boljoj ekonomskoj povezanosti i unapređenju poslovnog ambijenta.
“Potreban je privredni rast veličine četiri posto, ako je moguće, pet posto. To je privredni rast koji je transformativan u smislu tržišta rada, koji znači može da smanji značajno nezaposlenost i poveća životni standard. Ja zaista mislim da je taj rast moguć u Crnoj Gori i da je na domak, ali da će se on prije obezbijediti ukoliko se obezbijede ovi fundamenti ekonomske politike. Znači, ukoliko se značajno osnaži budžetska situacija, ukoliko se napravi dalji progres na planu ozdravljenja finansijskog sistema, posebno u smislu oslobađanja kredita prema privredi i građanstvu i na planu strukturnih pitanja koja se tiču daleko veće povezanosti, otvaranju privrede, izvozni potencijal itd.”
Sprovođenje tih reformi u narednih pet do deset godina u velikoj mjeri će odrediti da li će Crna Gora u budućnosti postati razvijena zemlja ističe Željko Bogetić.
“Mislim da danas postoji zaista jedna istorijska šansa za Crnu Goriu da možda po prvi put u istoriji uhvati ekonomsko socijalni integracioni priključak sa Zapadnom Evropom i pređe sa statusa zemlje sa srednjim nacionalnim dohotkom u zemlju sa visokim nacionalnim dohotkom.”
U skladu sa preporukama Svjetske banke u pogledu dugoročne budžetske održivosti je i nedavna odluka vlade da poveća stopu PDV-a sa 17 na 19 odsto, smatra naš sagovornik.
“Naše analize su pokazale da je to jedna mjera koja je bužetski potpuno neophodna i da je to vjerovatno fiskalno i poreski najefikasnija mjera u datoj situaciji.”
Bogetić poručuje da nisu opravdana strahovanja da će taj potez dovesti od rasta cijena, inflacije i pada kupovne moći.
“Procjene govore da su efekti prilično marginalni.”
U odgovoru na pitanje kako riješiti aktuelni problem Kombinata aluminijuma, glavni ekonomista Svjetske banke osvrnuo se na dugoročnu perspektivu.
“Analiza izvoznog potencijala, izvoznih proizvoda Crne Gore nedvosmisleno pokazuje da Crna Gora ima komparativnu prednost u čitavom nizu proizvoda i usluga, kao što su turizam, poljoprivreda, procesovanje poljoprivrednih proizvoda, energetika koja može biti veliki izvozni proizvod Crne Gore. To je značajno veći potencijal nego kada je riječ o izvozu obojenih metala. Tako da je to zaista pitanje dugoročne orjentacije i dugoročne strategije Crne Gore, u kojem pravcu orjentisati privredu.”
Bogetić za naš program ističe da je za privlačenje dugoročnih i produktivnih stranih investicija neophodno ispuniti niz preduslova od kojih je veoma važno poboljšanje vještina i znanja lokalne radne snage.