“Kako sunce ikad može zaći kad ljepote ove niđe neće naći”, samo je jedan od komentara brojnih posjetilaca koji su prvog dana otvaranja, za komercijalnu vožnju, žičare Kotor-Lovćen uživali u pogledu na Bokokotorski zaliv.
Skoro četiri kilometra dugačka žičara "Kotor – Lovćen“ izgrađena je za nešto više od godinu, a projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021., dok je kamen temeljac položen 12. jula 2022. godine.
Direktor kompanije Žičara "Kotor - Lovćen" Marco Cus rekao je da je žičara projekat za ponos, kao i da njeno otvaranje predstavlja važan dan za crnogorsku turističku privredu.
„Pogled na Boku i boravak na Lovćenu, mogućnost da se za 11 minuta popnete do ove fantastične pozicije, lakši pristup Nacionalnom parku "Lovćen" za turiste, definitivno svrstavaju ponudu žičare u red nezaobilaznih atrakcija za sve koji posjete Crnu Goru", kazao je on.
Cus kaže će žičara 'Kotor – Lovćen "biti dio “održive, ekološki orijentisane priče, koja u razvoju sadržaja još na ovom početnom nivou prati svjetske turističke trendove u dijelu aktivnog odmora i njegovanja autentičnih vrijednosti na svim nivoima”.
“Crna Gora od danas ima žičaru sa pogledom na jedan od najljepših zaliva na svijetu, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima“, naveo je Cus.
Već prvog dana otvaranja, veliki broj građana Crne Gore, ali i turista došao je na svoju prvu vožnju žičarom. Kažu da su oduševljeni, a pojedini sugerišu i da bi je trebalo produžiti do Cetinja.
“Sve je veličanstveno, priroda je fantastična, žičara je sve to dopunila. Smatramo da bi žičara trebalo da dođe i u prijestono Cetinje”, kaže posjetilac sa Cetinja, dok njegov prijatelj dodaje da je “projekata kao što je žičara nešto što je falilo Crnoj Gori”.
“To je pravi potez koji će značajno uticati na turističku ponudu Crne Gore. Pogled i doživljaj sa ovoga mjesta su izvanredni. Nadamo se da će žičara produžiti do Cetinja”, navodi on.
Starija primorka zadovoljna je žičarom, ali kaže da joj se ne sviđa “što nije blizu ni Cetinja ni Njeguša, ni mauzoleja na Lovćenu”.
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine, a vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk je nepunih 11 minuta. Visinska razlika između polazne i krajnje stanice je 1.316 metara.
Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, a cijena karte u jednom smjeru za odrasle je 13 eura, dok je cijena povratne ulaznice 23 eura.
Karta za djecu je sedam eura u jednom smjeru, odnosno 12 eura za oba smjera. Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za osobe sa invaliditetom (OSI), pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi sedam eura, odnosno 12 eura za oba pravca.
Prema koncesionom ugovoru koji su potpisali predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijum “Leitner - žičara Kotor 1350”, koji čine preduzeća Novi Volvox iz Podgorice i italijanski Leitner, koncesionar će koristiti žičaru, sa propratnim sadržajima, 30 godina, nakon čega će to pripasti državi.
Koncesiona naknada iznosi 15 odsto neto vrijednosti profita od upravljanja žičarom i pratećim sadržajima, a koncesionar se obavezao da uloži oko 20 miliona eura.
Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da je “žičara Kotor-Lovćen najprestižniji infrastrukturni projekat za promociju Crne Gore”.
On je na Fejsbuku poručio da je za godinu izgrađen objekat koji je najavljivan decenijama.
“Ko god samo jednom ode žičarom na Lovćen i ugleda magičnu Boku Kotorsku, nikada za života neće zaboraviti Crnu Goru! Uživajte”, napisao je Abazović.
Mještani Lovćena i Njeguša nedavno su, međutim, upozorli da je, kako navode, gradnja žičare negativno uticala na životnu sredinu, odnosno sam Nacionalni park Lovćen.
U vezi sa tim uputili su otvoreno pismo premijeru Abazoviću u kojem su naveli da nisu protiv žičare ali da je “iza izgradnje postojeće žičare evidentno i vidno da se vrši neviđena devastacija okolnog prostora gdje se probijaju putevi i ravnaju djelovi planine, za izradu objekata i sadržaja koji nemaju veze sa žičarom i to u strogim zonama NP koje su sami mještani vjekovima čuvali od bilo kog oblika izgradnje”.
Ukazali su i na “uništavanje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta na tom području”.
Žičara koja je povezivala Kotor i Cetinje postojala je prije 107 godina. Trokraku transportnu žičaru Kotor-Krstac-Njeguši-Cetinje, dugačku nešto više od 18 kilometara, izgradila je austro-ugarska vojska 1916., za samo pola godine. Ta žičara je bila u funkciji sve do 1918. godine.