Bilans napada na novinare koji se na godišnjem nivou broje desetinama, kao i odnos crnogorskih državnih zvaničnika prema medijima, ovih dana je aktuelizovala polemika nastala nakon prijetnji upućenih urednici jednog od lokalnih medija koje je premijer Dritan Abazović prethodno okarakterisao kao zaštitnike jednog od kriminalnih klanova.
Više mejlova prijeteće sadržine stiglo je prošle nedjelje na mejl urednice M portala Danice Nikolić, nedugo nakon što je premijer Vlade u tehničkom mandatu kritikovao više medija, uključujući i taj portal, koji su objavili tekstove sa transkriptima razgovora navodnih pripadnika “škaljarskog” klana u kojima se pominje Abazović.
Abazović je 5. septembra, nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, povodom svojih saznanja o švercu cigareta, komentarišući transkripte koje objavljuje M portal, kazao da "to što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i Portal Analitika i drugi, sve je povezano s imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu".
"Zato što su uhvaćeni kao zaštitnici jednog klana, konkretno kavačkog i u momentu su promijenili taktiku i rekli: 'Hajde sada da povežemo premijera sa drugim klanom. Mene da povežete sa škaljarskim klanom? Pa, mi smo razbili škaljarski klan u posljednje dvije godine", rekao je Abazović.
Ne propustite: Sloboda medija u CG: “Novinari - glineni golubovi za ostrašćenu javnost, političare i nasilnike”Urednica M portal Danica Nikolić, za Glas Amerike, kaže da, prema njenim informacijama,"policija zaista preduzima sve kako bi otkrila ko stoji iza prijetnji smrću koje su poslate na njen službeni mejl ". Ona objašnjava da su Uprava policije i Osnovno dražavno tužilaštvo odmah reagovali po objavljivanju teksta na M portalu o prijetnjama koje su im upućene.
"U redovnom smo kontaktu i vjerujem da će oni do kraja profesionalno obaviti svoj posao", navodi Nikolić.
Ona, takođe, kaže da su prijetnje uslijedile "nakon višemjesečnog targetiranja M portala i drugih medija od strane odlazećeg premijera Dritana Abazovića".
"I svega nekoliko dana nakon što je on javno nekoliko nas označio kao „zaštitnike kavačkog klana“, tako da nemam ni trunku sumnje da je 'Visićeš na banderi za primjer' posljedica takvih kvalifikacija koje nam je premijer uputio. Jasno je i zašto Abazović to čini – M portal već sedmicama objavljuje transkripte iz „SKY ECC“ aplikacije, koje sadrže veoma kompromitujuće detalje, ne samo za Abazovića, već za čitavu veliku grupu funkcionera vlasti", kaže Nikolić.
Ona naglašava da "političari ne smiju da se miješaju u rad medija, posebno ne smiju da im prijete i targetiraju ih", naglašavajući da se to „ ipak dešava, brutalnije sad nego ikad ranije”.
“Jer ako premijer kaže, pritom pomene konkretna imena urednika i pobroji medije, da su to ‘zaštitnici Kavačkog klana’, on šalje jasnu poruku suprotstavljenom Škaljarskom klanu ko su im neprijatelji i ko ih ometa da ostvare svoje planove u državi. To je izvođenje novinara pred streljački vod jednog od najozloglašenijih kriminalnih klanova u Evropi, odgovornog za desetine najbrutalnijih ubistava tokom proteklih godina", kazala je ona.
Nikolić navodi da postoje i drugi "suptilniji, vidovi pritisaka kojima političari pokušavaju da utiču na medije", ali da je to "pitanje ličnog i profesionalnog integriteta svakog urednika i novinara na koji će im se način oduprijeti i obaviti svoj posao u interesu javnosti".
„Javne prozivke, targetiranja, prijetnje gašenjem medija, konstatacije da šire fašizam... to su opasne stvari koje svakom pojedincu ili kriminalcu ostavljaju širom otvorena vrata da učini neko zlo prema medijima. Ako je legitimno da to radi premijer jedne države, zašto ne bi bilo legitimno za svakog drugog građanina?“, navodi Nikolić i dodaje da to „uvodi u atmosferu u kojoj se medijske slobode smanjuju, a novinari primoravaju na rad pod dodatnim pritiskom i, vrlo vjerovatno, uz veliku samocenzuru“.
Ne propustite: Srbija i Crna Gora napredovale na listi Reportera bez granica, ali i dalje "problematične"Na upite Glasa Amerike upućene kabinetu premijera u tehničkom mandatu, povodom kritika zvaničnika na rad medija i optužbi na račun Abazovića, nismo dobili odgovor.
CPJ: Političari da se suzdrže od upotrebe zastrašujućih ili prijetećih komentara protiv novinara
Iz Stejt departmenta Glasu Amerike je saopšteno da “Sjedinjene Države smatraju slobodu izražavanja, uključujući slobodu medija, temeljnom komponentom energične, funkcionalne demokratije”.
“To je vrijednost koju SAD i Crna Gora dijele. Pozivamo crnogorske čelnike da doprinesu demokratskom i tolerantnom medijskom okruženju u svojoj zemlji i založe se za nesmetane, slobodne i nezavisne medije. Od novinara, takođe, očekujemo da se pridržavaju najviših profesionalnih standarda, provjeravaju svoje izvore i ostave vlastite pristrasnosti po strani kada izvještavaju o činjenicama. Miroljubiva, napredna i inkluzivna društva zavise od slobodnog protoka informacija i ideja, uključujući slobodu traženja, primanja i prenošenja informacija bez straha od negativnog reciprociteta”, naveo je portparol Stejt departmenta u odgovoru na upit Glas Amerike.
Predstavnik za Evropu Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) američke organizacije sa sjedištem u Njujorku, Atila Mong, u odgovoru na upit Glas Amerike nije komentarisao specifičan slučaj Crne Gore, ali je poručio da “političari moraju da se suzdrže od upotrebe uvredljivog jezika”.
“Političari se moraju suzdržati i od upotrebe, zastrašujućih ili prijetećih komentara protiv novinara zbog njihovog izvještavanja ili različitih stajališta, jer bi ti komentari mogli dovesti novinare u opasnost i dovesti do autocenzure", rekao je Mong.
Reagujući na učestalost različitih vrsta pritisaka, napada i ugrožavanja medijskih sloboda u Crnoj Gori, američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke ukazala je na neophodnost promjene retorike i političara, u slučajevima kada su zabrinuti zbog priča koje mediji objavljuju.
Ne propustite: Stejt department o Srbiji i Crnoj Gori: Korupcija, pravosuđe, sloboda izražavanja, nekažnjivost - kao glavni izazoviOna je, za RTCG, kazala da je “veliki broj prepreka na putu Crne Gore ka EU” ali da je “posebno zabrinuta zbog medijskog okruženja”.
"Ja mislim da nije adekvatno niti prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju i onda novinarima bude ugrožena lična bezbjednost. Mi moramo da imamo nezavisne, slobodne medije, i pozivam crnogorske političke lidere da podignu glas u korist nezavisnih slobodnih medija", kazala je Rajnke i dodala da “očekuje i zna da novinari u Crnoj Gori traže potvrdu informacija iz više izvora i da rade u skladu sa profesionalnim standardima".
Nikolić: Zabrinjavaju neprimjereni nasrtaji pojedinih političara na slobodu medija u Crnoj Gori
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olja Nikolić, u izjavi za Glas Amerike, navodi da smo “poslednjih nekoliko mjeseci svjedoci zabrinjavajuće, neprimjerenih nasrtaja pojedinih političara na slobodu medija u Crnoj Gori”.
“Targetiranje, prijetnje gašenjem, povezivanje medija sa kriminalnim klanovima, bez iznošenja dokaza, samo su neke od prisutnih metoda političkih pritisaka i nepoštovanja autonomije medija. Svjedoci smo da sa najviših državnih adresa nemamo razumijevanje šta je posao medija, te da je nedovoljan kapacitet pojedinih političara za kritiku i iskreni dijalog sa neistomišljenicima”, kazala je Nikolić za Glas Amerike.
Ona smatra da je stvorena atmosfera u kojoj se ljudi ohrabruju da “nezadovoljstvo, strah, agresiju, osjećaj obespravljenosti, izlivaju na novinare i medije”.
U vezi sa tim Nikolić navodi da je “samo u posljednjih dva mjeseca zabiljezeno šest napada na novinara, a u prethodnoj rekordnih skoro 30”.
Nikolić kaže da “neotpornosti i preosjetljivosti političara na kritiku doprinose i mediji, koji im nekritički daju ogroman prostor”.
Ona naglašava da je opasno bez dokaza povezivati medije sa kriminalnim grupama.
“Opasno ih je, takođe, bez dokaza optuživati za ekstremizam i fašizam, ili ih targetirati i prijetiti njihovim gašenjem i to poput, sada premijera u tehničkom mandatu činiti sa pozicija moći. To jeste nasrtaj na uredničku autonomiju i slobodu medija. Svjedoci smo trenda da političari već duže bojkotuju medije sa čijim uređivačkim politikama nijesu saglasni. To jeste njihovo pravo, ali takva praksa ukazuje na neodgovornost političara u Crnoj Gori i njihovu nespremnost da polažu račune javnosti sa jedne i ne razumiju da je posao novinara da propituju i postavljaju nezgodna pitanja, čuvajući pravo javnosti da bude obaviještena”, kazala je Nikolić.
Ona navodi da je “pokušaj kontrole i discplinovanja medija konstanta u Crnoj Gori, samo se mijenjaju dresovi i adrese targetiranih medija”, i naglašava da su “pritisci pojačani u periodu kriza, kakva je ova koju imamo već duže od dvije godine”.
Nikolić, takođe, kaže da ni mediji ne mogu “pobjeći od sopstvene odgovornosti za haotično stanje u društvu”.
Ne propustite: RSF: Privesti odgovorne za slanje prijetećih poruka uredniku i kolumnisti Antene M“Ako hoćemo da budemo pošteni i pogledamo sebe u ogledalu i ako su mediji to ogledalo i refleksija stanja u kome jesmo, onda ni mediji ne mogu pobjeći od sopstvene odgovornosti za ovakvo haotično stanje u društvu. Na žalost, mediji su više dio problema nego rješenja, utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju odbrani vrijednosti, reaktivni su, a ne proaktivni, sve rjeđe su prostor dijaloga, a češće sredstvo političkog obračuna ili megafon cenatara moći iz politike i van nje”, kaže Nikolić.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, takođe, smatra da mediji nekritički daju ogorman prostor političarima, što za posljedicu ima “njihovu preosjetljivost i nespremnost na kritiku”.
“I tu je, prije svega, odgovornost uredništva medija. Potrebni su nam snažniji mediji koji će biti lojalni javnosti”, zaključila je Nikolić.
Cerović: Etiketiranje i kritika medija sa pozicije moći ozbiljno je ugrožavanje i profesije i bezbjednosti ljudi koji u njoj rade
Komunikolog Radoje Cerović, u razgovoru za Glas Amerike, kaže da odnos politike i medija ni u jednoj državi nije jednostavan i lagan. On ukazuje da je posrijedi dinamički odnos u kojem “novinari i redakcije neminovno imaju svoje političke stavove i favorizuju neke od njih”, a to se, kaže, “obično suprotnoj politčkoj strani ne dopada”.
Cerović objašnjava da se na taj način kreiraju više ili manje “patološki fenomeni progona novinara koji imaju dvije moguće dimenzije, odnosno dvije moguće situacije”. On u vezi sa tim objašnjava da postoji razlika u odnosu na to sa koje pozicije je medijima kritika upućena.
Ne propustite: Medijski eksperti različito o potezima Crne Gore protiv dezinformacija o ratu u Ukrajini“Jedno je kada iz opozicione pozicije kritikujete provladine medije, vi na taj način kritikujete i ukazujete na eventualno monopolizaciju informacija, favorizovanaje provladinih interpretacija. U tom trenutku se radi o jednoj, u cijelom svijetu, legitimnoj praksi koja je prihvaćena i u određenoj mjeri pozdravljena”, navodi Cerović i ukazuje na razliku kada kritika opozicionim medijima stiže sa pozicija vlasti i moći.
“Kada se sa pozicije vlasti i moći kritikuju opozicioni mediji to je nešto što veoma teško, sa veoma malim brojem izuzetaka, može da ima i da naiđe na opravdanje”, kaže Cerović.
“U uslovima velike društvene polarizacije koja je u Crnoj Gori odavno na sceni, a posebno posljednjih godina, takva vrsta etiketiranja medija je vrlo ozbiljno ugrožavanje i profesije i bezbjednosti ljudi koji u njoj rade. Oni se u tom trenutku demonizuju”, ocijenio je Cerović.
On, takođe, ukazuje na situaciju kada je kritika upućena medijima opravdana, bez obzira sa koje pozicije dolazila. U vezi sa tim navodi fenomene koji su, kaže, prisutni u čitavom svijetu, a to su “ratnohuškački mediji”.
“Ratnohuškački mediji koji u suštini pumpaju i glorifikuju ideološko političke narative koji provjereno dovode do krvopirolića ili društvenih sukoba, ili su u prošlosti već uspjeli to da urade. Postojalo je ‘maligno’ novinarstvo u vremenu ratova u Crnoj Gori. Kritika takvog novinarstva, sa bilo koje pozicije, ima opravdanja”, kaže Cerović i naglašava da je “u svim drugim situacijama sprovođenje političke borbe kroz demonizaciju novinara, pogotovo iz pozicije vlasti, nešto što je antidemokratski i neljudski čin, što bi trebalo vrlo ozbioljno politički, ili nekim drugim pravnim sredstvima sankcionisati”.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, “kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine”.
Sindikat medija Crne Gore osudio je prijetnje urednici M portala Danici Nikolić i pozvao nadležne da hitno utvrde ko je poslao mejlove sa jezivim prijetećim porukama.
Sindikat je pozvao i političare da prestanu sa prozivanjem medija zbog toga što im se ne sviđa njihovo izvještavanje jer i to, kako navode, može stimulisati napadače da prijete novinarima i medijima i pokušaju da se obračunaju sa njima.