Novinar Glasa Amerike Mihailo Komadovski razgovarao je s Džonom Kirbijem, koordinatorom za strateške komunikacije Saveta za nacionalnu bezbjednost.
Glas Amerike: Počnimo sa Ukrajinom - nedavno smo čuli više izvještaja o eksplozijama i navodnim napadima dronovima u Ruskoj Federaciji. U jednom od svojih intervjua rekli ste sljedeće, da vas citiram. „Ne ohrabrujemo niti omogućavamo ukrajinske operacije unutar Rusije. Pokušavamo da osiguramo da Ukrajinci mogu da brane svoju teritoriju i povrate svoje tlo u Ukrajini." Sa vaše tačke gledišta, da li je moguće dobiti rat bez ciljanja vojne infrastrukture unutar Rusije koja se aktivno koristi za napad na ukrajinske civile?
Kirbi: Treba da pustitmo Ukrajince, posebno predsjednika Zelenskog kao vrhovnog komandanta, da definišu koje su njegove namjere, koji su mu konkretni ciljevi. Ono na šta smo fokusirani je da osiguramo da oni mogu da brane svoju teritoriju, da mogu da povrate izgubljene teritorije koju su im Rusi ilegalno oduzeli.
Rat je evoluirao tokom vremena. Znate, prvih nekoliko sedmica sve je bilo oko Kijeva. Bitku za Kijev su Ukrajinci dobili, i tada su bili važni protivtenkovski projektili. Zatim se prešlo na artiljeriju, jer su se borbe zaista koncentrisale na Donbas, koji je otvorena, poljoprivredna teritorija. A sada mislim da protivvazdušne odbrambene sposobnosti Ukrajine postaju najvažnije, zbog neviđenih vazdušnih napada Rusije, kako krstarećim projektilima tako i iranskim dronovima.
Glas Amerike: Rusija je u četvrtak upozorila da će, ako SAD isporuče neke sofisticirane rakete za protivvazdušnu odbranu, poput Patriota, to biti crvena linija za njih i da će izazvati reakciju Kremlja. I da li je to razlog što ne najavljujete isporuku Patriota Ukrajini kako je planirano?
Kirbi: Obezbijedili smo više od 25 predsjedničkih paketa pomoći za Ukrajinu, da ne spominjemo druge fondove i inicijative u posljednjih devet mjeseci, i biće ih još. Siguran sam da će u narednim danima biti još jedna najava paketa pomoći Ukrajini. Kada budemo imali paket da objavimo, razgovaraćemo o tome, razgovaraćemo o sadržaju, razgovaraćemo o iznosu novca koji se troši na njega, i razgovaraćemo o vremenu u smislu da to stigne do ukrajinske vojske što je pre moguće.
Glas Amerike: Da li ste zabrinuti zbog upozorenja koja stižu iz Moskve prema Vašingtonu? Jer , Rusi su bili prilično jasni: ako Ukrajini date tu vrstu naoružanja, mi ćemo odgovoriti.
Kirbi: Rusija neće diktirati Sjedinjenim Državama ili bilo kojoj drugoj zemlji kakvu bezbednosnu pomoć pružamo Ukrajini. To radimo u saradnji s Ukrajincima, razgovarajući s njima skoro svaki dan o njihovim potrebama i brinemo se da najbolje izađemo u susret tim potrebama. A ako ne možemo, onda su Sjedinjene Države dokazale da su sposobne i voljne da razgovaraju sa saveznicima i partnerima o tome kako bi mogli održimo te sposobnosti.
ARHIVA - Džon Kirbi na konferenciji za novinare u Beloj kući
Glas Amerike: Nakon razmjene Britni Grajner za Viktora Buta, rekli ste da će administracija Buta smatrati odgovornim ako ponovo počini bilo kakve ilegalne radnje ili ponovo postane prijetnja Sjedinjenim Državama. Koje su glaven brige za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država u vezi s Butom?
Kirbi: Obavili smo procjenu nacionalne bezbednosti prije te razmjene zatvorenika, to je uobičajena praksa, to radimo rutinski. Bilo kakav rizik za našu nacionalnu bezbjednost od strane gospodina Buta su njegove stare ilegalne aktivnosti, ali to je rizik koji se može kontrolisati. Uvijek ćemo biti oprezni u pogledu naše nacionalne bezbednosti, i ako But odluči sa svojom novostečenom slobodom da se vrati starim poslovima onda će Sjedinjene Države biti odgovorne za njega.
Glas Amerike: Da vas pitamo za situaciju u Jemenu. BIjela Kuća se usprotivila rezoluciji o okončanju rata u toj zemlji, tvrdeći da bi povlačenje američkih trupa iz operacije pod vodstvom Saudijske Arabije zakomplikovalo tekuću diplomatiju. Možete li objasniti kako prestanak podrške ratu spriječava mir?
Kirbi: Pa, svi želimo da se rat u Jemenu završi. Radili smo na tome godinama. Isuviše nevinih ljudi su postali žrtve ovog užasnog rata. Ono na šta smo ponosni je naša uloga u pomaganju da se održi primirje koje traje već 10 mjeseci Želimo da vidimo taj prekid vatre traje, želimo da taj mir traje, i želimo da ga vidimo održivim.
Glas Amerike: Možete li nam dati najnovije informacije o američkim obavještajnim podacima o zajedničkoj proizvodnji oružja Rusije i Irana?
Kirbi: Vjerujemo da Iran i Rusija pokušavaju da ojačaju svoje odbrambeno partnerstvo. Sastavni dio toga mogao bi biti razvoj zajedničkog proizvodnog pogona u Rusiji za iranske dronove. No, ne radi se samo o proizvodnji dronova, koje će naravno Rusi koristiti za dodatno nasilje nad ukrajinskim narodom i civilnom infrastrukturom već se radi o produbljivanju odnosa, što nike dobhro ni za ostatak zemalja Bliskog istoka. Iran koji ima koristi od povećane vojne pomoći Rusije je Iran koji postaje još veća prijetnja u regionu.
Glas Amerike: Šta je sa produbljivanjem odnosa između Sjeverne Koreje i Rusije?
Kirbi: Još uvijek nismo vidjeli puno u smislu završetka neke vrste vojne transakcije između Sjeverne Koreje i Rusije. Međutim, važno je napomenuti da će Rusija posegnuti za nacijom poput Sjeverne Koreje. Ponestaje im prijatelja…i oružja…To vam pokazuje stepen do kojeg je Putin pod pritiskom u Ukrajini, da njegova sopstvena odbrambena industrijska baza ima problema da održi korak sa potrebama, stopom potrošnje oružja i municije unutar Ukrajine, i da mora da posegne van Rusije da bi to obnovila. Znate, ovo je bila vojska koju je Putin predstavio kao jednu od najmoćnijih na planeti i jednu od najnaprednijih, ali evo, nakon devet mjeseci rata u Ukrajini, mora tražiti pomoć od zemalja poput Irana i Sjeverne Koreje.
Glas Amerike: Pošto se bližimo kraju godine, recite koji su bili najveći izazovi sa kojima ste se vi i vaš tim suočili tokom 2022. godine?
Kirbi: Bio je to rat u Ukrajini i ruska agresija i način na koji je ona doslovno transformisala bezbjednosno okruženje u Evropi. Situacija u bezbednosnom smislu je potpuno drugačija nego što je bila prije 9, 10 mjeseci. Amerika sada ima 20 hiljada više vojnika rasporedjenih na evropskom kontinentu nego prije rata. Naš odnos sa saveznicima iz NATO-a je svakako jak, svakim danom postaje sve jači. Kina je takođe nastavila da mijenja bezbjednosno okruženje širom svijeta. Mi gledamo na Kinu kao na strateškog konkurenta, ali ne želimo sukob. Pa ipak, moramo biti spremni za bezbesdnosne izazove koji postoje.
Stoga je jedna od stvari koje smo uradili tokom ove godine, pokušaj da produbimo i ojačamo našu ogromnu mrežu saveza i partnerstava u azijskom regionu. Predsjednik se fokusirao na jačanje partnerstva sa Južnom Korejom i Japanom i u tom regionu smo mnogo više angažovani. Mogao bih dodati i borbu protiv terorizma. Nekoliko vrlo, vrlo značajnih protivterorističkih operacija 2022., uključujući uklanjanje al-Zavahirija, de fakto vođe Al Kaide, kao i terorista ISIS-a.
Glas Amerike: Ako biste odabrali jedno ili dva od svojih najvećih dostignuća u 2022., šta bi to bilo?
Kirbi: Pa, vjerujem da je jedno od najvećih dostignuća način na koji su predsjednik Bajden i ova administracija zaista revitalizovali ovu mrežu saveza i partnerstava. Liderstvo Sjedinjenih Država na svetskoj sceni tokom 2022. bilo je važnije i relevantnije posle suočavanja sa ovim prijetnjama i očekujem da će se to u punoj meri nastaviti i tokom sljedeće godine.