Zbog čega se Rusija snažno protivi članstvu Ukrajine u NATO?

Predsjednik Buš putuje u Ukrajinu, Rumuniju i Hrvatsku kako bi podržao slobodu i demokratiju u tim zemljama i pomogao jačanju NATO-a u suočavanju sa izazovima 21-og veka - saopštila je Bela kuća. Moskva međutim smatra da širenje alijanse predstavlja bezbednosnu pretnju, posebno ako Ukrajina postane članica te organizacije, jer će se NATO približiti južnoj i zapadnoj granici Rusije. Dopisnik GA iz Moskve Piter Fedinski izveštava o ruskom stavu prema spornom pitanju pridruživanja Ukrajine - koje će biti jedna od glavnih tema razgovora predsednika Buša i ukrajinskih zvaničnika 1. aprila u Kijevu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon susreta sa ukrajinskim kolegom Viktorom Juščenkom u februaru, upozorio šta bi se moglo dogoditi ukoliko projektili NATO-a budu postavljeni u Ukrajini.

Zatrašujuće je ne samo reći, već i pomisliti da bi takve aktivnosti NATO-a, koje se ne mogu teoretski isključiti, natjerale Rusiju da usmjeri svoje projektile prema Ukrajini. Možete li to i na trenutak zamisliti.

Američki državni sekretar Kondoliza Rajs odmah je osudila Putinovu izjavu, naglasivši da je u pitanju retorika dostojna prekora.

"Jasno smo stavili do znanja da ćemo apsolutno poštovati nezavisnost i suverenitet Ukrajine, kao i drugih bivših sovjetskih republika. Te države su nekada bile u sastavu Sovjetskog Saveza, ali su ga zauvijek napustile".

Nezavisni ruski vojni analitičar Aleksandar Konovalov kaže da Rusija to shvata i da je prijetnja ruskog predsjednika bila više emotivni ispad. Konovalov međutim ističe da Moskva ima važne praktične interese u Ukrajini, koji datiraju još od sovjetskih vremena, uključujući ruske rakete SS-18, čiji su motori napravljeni u fabrici raketa Uzmaš u Ukrajini.

Ta fabrika prati rakete SS-18, koje su i dale u stanju borbene pripravnosti. Ukrajinci pomažu da im se produži vijek trajanja, jer imaju neophodne papire, rezervne djelove, iskustvo i mogućnost da riješe probleme.

Veliki broj ruskih ruskih helikoptera i ratnih brodova takođe ima motore koji su napravljeni u Ukrajini - kaže Konovalov i navodi da će i ruska Crnomorska flota, prema zajedničkom sporazumu, biti stacionirana u Sevastopolju, na ukrajinskom poluostrvu Krim, do 2017. godine.

"Države koje na svojoj teritoriji imaju strane trupe, prema pravilima NATO-a, ne mogu postati članice. Moraćemo ili ranije da riješimo problem premještanja flote, ili Ukrajina još ne bi trebalo da postane članica alijanse", kaže Konovalov.

Ruski vojni analitičar međutim naglašava da bi premještanje flote trajalo nekoliko godina i koštalo nekoliko milijardi dolara. On objašnjava i da Ukrajinci imaju ekonomske i porodične veze sa Rusijom, koje bi bile ugrožene ukoliko bi Moskva pooštrila kontrolu na granicama, u slučaju pridruživanja Ukrajine NATO-u.

Ukrajinski lideri nedavno su preduzeli korake za početak procesa pridruživanja sjevernoatlantskoj organizaciji, koji bi trebalo da bude razmatran na aprilskom samitu alijanse u Bukureštu.

Ruski predsjednik pak ističe da eventualna odluka Ukrajine da postane članica NATO-a, predstavlja unutrašnju stvar jedne suverene zemlje. Aleksandar Konovalov kaže da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su Ukrajinci duboko podijeljeni u vezi sa tim pitanjem.