U Crnoj Gori je tokom prošle godine bilo manje slobode štampe nego prethodne godine, a glavni uzroci su nerasvijetljeni napadi na novinare i zloupotreba tužbi za klevetu i uvredu protiv njih, ocijenjeno je u najnovijem izvještaju organizacije Fridom haus.
Crna Gora je sa prošlogodišnjeg 80. mjesta na globalnoj listi te međunarodne nevladine organizacije, koje je dijelila sa Hrvatskom i Bolivijom, pala na 81. na kojem su ove godine i Istočni Timor i Mongolija.
Viši istraživač FH i urednik ovogodišnjegizvještaja koji je juče objavljen u Vašingtonu, Karlin Karlekar, ocijenila je da to ima veze sa sudskim tužbama za klevetu i uvredu, koje su bile česta tema tokom godine, a potom i sa napadima na novinare.
“Mislim da je kombinacija to dvoje uticala na rejting Crne Gore. Takođe i to što ubistva iz prošlosti nisu riješena”, rekla je Karlekar listu ‘’Vijesti’’.
Prema istraživanju, sloboda štampe postoji u 72 države, dok su 63 ove godine označene kao neslobodne.
Crna Gora ima 38 negativnih poena, jedan više nego prethodne godine, i to upravo za pravni ambijent, koji se ocjenjuje na osnovu postojećih zakona i njihove primjene, uključujući napade na novinare i maštovite upotrebe propisa o uvredi i kleveti kako bi se uticalo na medije.
Karlekar smatra da bi crnogorske vlasti trebalo da preispitaju zakonodavstvo koje reguliše uvredu i klevetu, jer su kazne izuzetno visoke, kako bi se povećala sloboda medija.
”Svaka tužba za klevetu utiče na konkretnog novinara, koji mogu otići u zatvor ili platiti veliku novčanu kaznu. Ali to može uticati i na novinare uopšte i može dovesti do samocenzure. Novinari vide kako su prošle njihove kolege i onda se prilagode”, rekla je ona.
Ta organizacija je kritikovala i novi crnogorski Ustav, uz ocjenu da on izričito ne zabranjuje ograničenje slobode izražavanja, dok je pravu na odgovor i pravu na traženje odštete zbog netačnih izvještaja u medijima dat ustavni status.
Ustav, takođe, ne garantuje pravo na pristup javnim informacijama, iako Crna Gora ima zakonodavstvo koje obezbjeđuje pristup javnim informacijama, navodi se u izvještaju.
Crna Gora je i na 28-članoj regionalnoj listi zemalja Centralne i Istočne Evrope i bivšeg SSSR pala sa prošlogodišnjeg 10. na 11. mjesto.