EU još bez definitivne odluke o sudbini Sporazuma sa Srbijom

Evropski ministri su jednoglasno pozdravili hapšenje Radovana Karadžića. Medjutim, nisu donijeli konkretnu odluku o sudbini Privremenog sporazuma sa Srbijom. Njegovo odmrzavanje treba očekivati nakon što se susretnu ambasadori članica, u najskorije vrijeme, u koordinaciji sa haškim tužiteljima iz uz podršku Evropske komisije.


Hapšenje Radovana Karadžića jeste krupan, kažu u sjedištu evropskih institucija, ključni korak za pomirenje i stabilnost regiona, ali i za naperedovanje Srbije prema Evropi. U utorak je, medjutim, izostala konkretna evropska odluka o tome zato što su ministri bili donekle zatečeni zbivanjima- pripremili su prije vijrsti iz Berograda zaključke kojima pozdarvljaju formiranje nove, pro-evropdske vlade, koju su pozvali na aktivno učešće u evropskim naporima da se stabilizuje Balkan.

Vijest o hapšenju nekadašnjeg lidera bosanskih Srba je otvorila mogućnost da se odmrzne Privremeni sporazum sa Srbijom, koji sadrži trgovinske stavke, koje je opet mùoguće realizovati odmah. Takav potez su žastupali najviše evropski komesar za prioširenje, Oli Ren i visoki predstavnik EU, Havijer Solana.

Konačno, nakon ministarske rasprave, a u nedostatku ocjene stepena saradanje Srbije sa Hagom koja bi trebala da dodje od haških tužitelja, zaključili su da odliku o odmrzavanju Sporazuma prepuste svojim stalnim ambasardorima, COREPER-ima, koji će se sastati nekoliko puta do kraja mjeseca. To je prenijeto i šefu srpske diplomatije, Vuku Jeremiću, koji se, uz ministarski sastanak, susreo sa
evropskim komesarom za proširenje, Renom i visokim predstavnikom EU, Solanom.

"Koliko ja razumijem, COREPER će cijelu situaciju sa Srbijom da razmatra vrlo skoro, a stav Komisije, kakkav ćemo iznijeti članovima COREPER-a, je poznat- da se započne sa primjenom Privremenog sporazuma sa Srbijom, slijedeći ovaj ključni trenutak Karadžićevog hapsenja. U isto vrijeme, od ključne je važnosti da Srbija nastavi sa efikasnom saradnjom sa Haškim Sudom, što bi trebalo da vodi do hapšenja preostalih bjegunaca, posebno Ratka Mladića. Sasvim je očito da kandidatski status bez nastavljene i suštinske saradnje sa Hagom neće biti moguć", kaže evropski komesar za proširenje, Oli Ren.

Medjutim, pitanje novinara ministrima spoljnih poslova EU bilo je - zar je trebalo skoro deceniju i po da se uhapsi haški optuženik i ako je hapšenje rezultat evropskog pritiska i uslovljavanja, zašto on nije primjenjen ranije:

;inistar spoljnih poslova Francuske i predsjedavajući EU, Bernar Kušner:

"Da li smo mi odgovorni za počinjene zločine? Naravno da nismo. Odgovorni smo za Haški tribunal, jer smo ga osnovali, stvorili. Naravno, bilo je teško, skoro nemoguće uhapsiti sve optužene za ratne zločine , ali se sjećam kada su Francuzi bili u BiH, bili su optuženi da nisu dovoljno oštri pri tragannju za optuženima - ali, vjerujte, bili su oštri, pokušavali su uvijek iznova da ih nadju sa ostalim nacijama koje su u to bile uključne. Nekada su bili blizu hapšenju, svakako smo sve pokušali... Karadžić je uhapšen u Srbiji gdje je, samo mogu reći, bio ugošćen, bio zaštićen. Nije, dakle, uhapšen u nekoj od naših zemalja. Da, sve je to prilično kasno govorim o porodicama žrtava koje se pitaju kako da nije uhapšen ranije ali - bolje i kasnije nego nikada".

Konačno, vijest iz Beograda je ohrabrujuća za pravdu i pomirenja i evropske perspektive Srbije i regiona. A Beograd dobre vijesti iz Brisela treba da očeku!je već narednih dana, do kraja ovog mjeseca, što će otvoriti put za brzi prolazak kroz stavke Sporazuma i sticanje mogućnosti za skotro apliciranje za kandidatski satus - uz, podsjećaju i danas evropski ministri, ispunjenje neophodnih uslova.