Ko je čovek koji prema rezultatima gotovo svih ispitivanja javnog
mnjenja u Americi, treba da postane prvi Afroamerikanac na kormilu
Sjedinjenih Država?
Barak Obama je rođen u saveznoj državi Havaji, prije 47 godina, od oca Kenijca i majke, bijele Amerikanke iz Kansasa. Djetinjstvo
je proveo u Indoneziji, a obrazovao se na prestižnim univerzitetima
Kolumbija i Harvard. Njegova politička karijera djelomično je
oblikovana radom u siromašnim crnačkim četvrtima u Čikagu. U američki
Senat izabran je 2004, kada je na Nacionalnoj demokratskoj konvenciji,
održao centralni govor koji ga je proslavio u američkom
narodu. Pristalice ga hvale jer govori o nadi i idealima, o američkom
snu. Nakon pobjede na primarnim izborima u Ajovi, uslijedio je trenutak
za pamćenje:
"Kazali
su da ovaj dan nikada neće osvanuti. Govorili su da je ova zemlja
isuviše podijeljena, da nije u stanju da shvati da je potrebno stati
zajedno zbog nekog zajedničkog cilja. Ali, ove januraske večeri, u ovom
prelomnom istorijskom trenutku , vi ste uradili ono za šta su cinici
govorili da se nikada neće dogoditi", poručio je tada Obama.
Uspio je da se izbori
za pobjedu na preliminarnim izborima demokratske stranke, porazivši
senatorku Hilari Klinton, i postavši prvi Afro-Amerikanac koji je
obezbijedio predsjedničku nominaciju jedne od dvije glavne stranke.
Denis Džonson, profesor na Univerzitetu Džordž Vašington, kaze da je
organizacija Obamine kampanje impresivna:
"Sjajno
su odradili ono osnovno u kampanji: dakle, motivisli ljude da glasaju,
registrovali ih, došli su do njihovih e mail adresa I elektronskih
vladinih podataka.To je sve bilo veoma važno I uspješno. Riječ je o
vjerovatno najbolje vodjenoj kampanji koju sam ikada vidio", kaže Džonson.
Ogromne
novčane donacije omogućile su Obami da zakupi veliku minutažu u
elektronskim medijima u gotovo svim saveznim drzavama – promovišući
programe, koje će sprovoditi kao predsjednik.
"Želim da obezbijedim smanjenje poreza za 95 posto zaposlenih Amerikanaca", više puta je isticao Obama.
Pojedini stručnjaci kažu da je Obama sazrio tokom kampanje, postajući sve samouvjereniji i stvarajući svoj predsjednički stil:
"Došao je trenutak da izgradimo nove mostove širom svijeta, jake kao i ovaj koji nas spaja preko Atlantika", poručio je Obama pred oko 200 hiljada okupljkenih u Berlinu.
Cilj
njegovih putovanja u Evropu, Irak i Avganistan bio je da ojača svoj
kredibilitet u pogledu spoljnopolitičkih i vojnih pitanja. Brige
glasača zbog ekonomske krize, očigledno su doprinijele i najnovijim
usponima Obame u anketama. Pojedini stavovi u vezi sa reformom
poreskog sistema su međutim omogućili Republikancima da tvrde da je
Obamin cilj: preraspodjela bogatstva u zemlji.
"Senator
Obama vjeruje u princip podjele bogatstva, a ne u politiku koja bi
pomogla poboljšanju ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta", uporno je ponavljao Mekejn.
Na
kraju, kampanja Baraka Obame ostaće upamćena kao istorijska, jer je prvi
Afroamerikanac, kandidat za predsjednika SAD jedne od dve vodeće stranke. Analitičari
kažu da je njegova kampanja udahnula novu energiju u mlade ljude kao ni
jedna posljednjih nekoliko godina i zaintrigirala mnoge širom svijeta.
