U tri američke države u kojima će se voditi tijesna trka na predsjedničkim izborima u novembru - Sjevernoj Karolini, Minesoti i Mičigenu - desetine hiljada Amerikanaca izjasnile su se kao "neopredijeljene" na stranačkim izborima za predsjedničku nominaciju demokrata, umjesto da glasaju za aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena.
To je dio pokreta koji su pokrenuli Amerikanci arapskog porijekla u Mičigenu da bi protestovali zbog Bajdenove podrške izraelskom ratu u Gazi gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravlja, ubijeno najmanje 30.000 Palestinaca. Oružje koje izraaelske snage koriste u Gazi uglavnom finansiraju SAD ili je američke proizvodnje.
"Bijes koji osjećam prema njemu je nemjerljiv. Tako nisam mislila ni o Trampu. To je izdaja. Nema više pretpostavke da se Demokratska stranka zalaže za moralne principe, ljudska prava i zaštitu manjina", kaže Samra Lukman, jedna od predsjedavajućih organizacije "Napustiti Bajdena", koja radi na tome da on bude poražen na predsjedničkim izborima.
Ne propustite: Šta su primarni izbori u Mičigenu pokazali Bajdenu i Trampu?Više od 100.000 stanovnika Mičigena, odnosno 13 odsto pristalica Demokratske stranke, na stranačkim izborima 27. februara izjasnilo se kao neopredijeljeno, čime su Bajdenu signalizirali da rizikuje da izgubi glasove birača arapskog porijekla u državi koja bi mogle da odluči ishod izbora u novembru. U toj američkoj državi živi najveći broj Amerikanaca arapskog porijekla.
Bajden može da pobijedi na izborima i bez Mičigena, ali bi put do novog mandata bio mnogo teži.
"Većina Amerikanaca arapskog porijekla registrovana je kao pristalice Demokratske stranke, oko dva prema jedan u odnosu na republikance, ali zavisi od godine do godine kako glasaju. Imate neke koji su veoma konzervativni, a pojedine koji su veoma liberalni, kao i svaka biračka grupa. Međutim, politika na Bliskom istoku definitivno ima ulogu kada je riječ o tome za šta se arapski i muslimanski birači opredeljuju kada glasaju", ocjenjuje Amni Šurajdi, asistentkinja na Univerzitetu Mičigena u Dirbornu i ekspertkinja za arapsko-američke studije.
Birači glasaju na stranačkim izborima u Mičigenu (Foto: Reuters/Dieu-Nalio Chery)
Bivši predsjednik Donald Tramp je na predsjedničkim izborima 2016. godine pobijedio u Mičigenu sa veoma tijesnom razlikom, manje od 11.000 glasova. Bajden je 2020. godine imao 120.000 glasova više od Trampa. U Mičigenu živi od 200.000 do 300.000 Amerikanaca arapskog porijekla, mada nemaju svi pravo glasa.
"Usredsređeni smo na Amerikance arapskog porijekla u Mičigenu zato što imaju gotovo isti broj glasova koji je potreban da se promijeni izborni rezultat", kaže Džefri Grinaviski, asistent političkih nauka na Državnom univerzitetu Vejn u Detroitu.
Posle stranačkih izbora u Mičigenu, portparol Bajdenove kampanje rekao je da je predsjednik saslušao birače koji su se izjasnili kao neopredijeljeni i da dijeli njihov cilj - pravedan i dugotrajan mir između Izraela i Palestinaca. Bajdenova administracija se proteklih nedeljak zalagala za privremeno primirje i više pomoći za Gazu. Bajdenov tim se takođe sastao sa lokalnim liderima arapskog porijekla.
U Mičigenu živi više od 10 miliona stanovnika, pa bi samo glas birača arapskog porijekla mogao da bude beznačajan za ukupni izborni rezultat, smatra Grinaviski, ali ističe da postoje drugi upozoravajući signali za predsjednika.
"Da sam Bajdenov savjetnik, ne bih brinuo zamo zbog Amerikanaca arapskog porijekla. Brinuo bih i zbog mladih čiji je ogroman broj, na osnovu mojih razgovora sa njima, zgađen onim što vidi. Ako vidite odziv birača u En Arboru, blizu Univerziteta Mičigen, bio je veliki i za opciju neopredijeljeni", ističe Grinaviski.
Pristalice opcije "neopredijeljeni" slave u Dirbornu, u Mičigenu (Foto: AP/Carlos Osorio)
Jusef Ahmed, student koji se na stranačkim izborima izjasnio da je neopredijeljen, kaže da nema šanse da će glasati za Bajdena u novembru.
“Čak i ako odluči da potpuno promijeni mišljenje, već je nanio preveliku štetu", smatra Ahmed.
Adam Abusalah naglašava da je radio na tome da Bajden bude izabran 2020. godine, ali da predsjednik ne može da uradi ništa da dobije njegov glas na ovogodišnjim izborima.
“Mislili smo da će voditi ovu zemlju sa čovječnošću i saosjećanjem. Umjesto toga je vodi sa licimjerstvom. Kažemo ‘dosta je.’ Ne želimo da se novcem koji dajemo za porez kupuju bombe i Izraelu daje više vojne pomoći da bombarduje Palestince. Radije bi da se taj novac ulaže u naše škole", kaže Abusalah.
Politička šteta mogla bi da bude pričinjena i van predsjedničke trke. Progresivni Amerikanci arapskog porijekla mogli bi da na novembarskim izborima za mjesto u Senatu glasaju za republikanca palestinskog porijekla Džastina Amaša, a ne demokratsku članicu Kongresa Elisu Slotkin koja podržava Izrael.
“Ja bih, iako sam progresivna, glasala za Džastina Amaša, a ne Slotkin. I neka Mičigen ima republikanskog senatora. Demokratska stranka može da izgubi mnogo, a ne samo predsjednički mandat", ističe Lukman.
Eric Suter-Bul drži znak "Glasajte da se neopredijeljeni" u Dirbornu, u Mičigenu (Foto: AP/Paul Sancya)
Na pitanje da li misli da bi vjerovatni republikanski predsjednički kandidat Tramp bio bolji za Amerikance arapskog porijekla i američku politiku prema Izraelu i Palestincima, Lukman kaže:
"Ja sam preživjela četiri godine Trampa. Ali sada je izgubljeno 30.000 nevinih palestinskih života. Palestinci ne mogu da prežive još jedan mandat Džoa Bajdena".
U međuvremenu, kampanja da se birači izjašnjavaju kao neopredijeljeni proširila se van Mičigena. Tokom izbora na takozvani super utorak, 5. marta, 19 odsto glasača u Minesoti i 13 procenata u Sjevernoj Karolini izjasnili su se da su neopredijeljeni.
Pokret se sada usredsredio na državu Vašington, gdje se stranački izbori održavaju 12. marta.