Moskva ne samo da je dobila stotine iranskih bespilotnih letjelica, već sarađuje sa Iranom na proizvodnji dronova u Rusiji, što je znak produbljivanja vojnog partnerstva između dvaju zemalja, navode iz Bijele kuće.
"Imamo informacije da Rusija od Irana dobija materijale potrebne za izgradnju fabrike za proizvodnju dronova unutar Rusije", naveo je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi u izjavi poslatoj Glasu Amerike u četvrtak. "Ovo postrojenje bi moglo biti potpuno operativno početkom naredne godine."
Bijela kuća objavila je satelitske snimke planirane lokacije fabrike za proizvodnju bespilotnih letjelica u ruskoj specijalnoj ekonomskoj zoni Alabuga.
Kirbi je rekao da se dronovi trenutno prave u Iranu, prevoze preko Kaspijskog mora od Amirabada u Iranu do Mahačkale u Rusiji, a zatim ih ruske snage koriste u ratu protiv Ukrajine.
Ruta kojom iranski dronovi putuju do Rusije.
U petak, Bajdenova administracija je objavila nove preporuke čiji je cilj da biznisima i drugim vladama pomognu da "bolje razumiju rizike koje predstavlja iranski program bespilotnih letjelica i nedozvoljene prakse koje Iran koristi za nabavu komponenti za njega".
"To će pomoći vladama i firmama da uspostave mjere kako bi osigurale da nenamjerno ne pridonose iranskom programu bespilotnih letjelica", dodao je Kirbi.
Rusija posljednjih sedmica sve češće koristi dronove za bombardovanje ukrajinskih gradova i ciljeva. Oni su "teška meta jer Ukrajina ima ograničene resurse protivvazdušne odbrane", rekao je Glasu Amerike portparol ukrajinskih vazdušnih snaga Jurij Inhat.
“Iranske dronove je teško otkriti; oni su spori”, naveo je Inhat. "Šahidi lete vrlo nisko, koriste ušća rijeka i šume, te nestaju sa radara."
Inhat je dodao da Moskva šalje dronove u sve dijelove ukrajinskog teritorija iz različitih smjerova: "Ukrajinska protivvazdušna odbrana danas je usmjerena na zaštitu velikih gradova, infrastrukturnih objekata i kritične infrastrukture".
Sporazum o nuklearnoj tehnologiji s Iranom
Ove najnovije informacije dio su redovnog periodičnog objavljivanja obavještajnih informacija američke administracije o ruskoj invaziji na Ukrajinu, s ciljem daljnje izolacije Moskve i njezinih saveznika.
Takođe, neke od klauzula u iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, koji je nametnuo međunarodna ograničenja na iransko oružje, uskoro ističu.
Mnoge od klauzula već su zastarjele nakon što je bivši predsjednik Donald Trump povukao SAD iz sporazuma u maju 2018. i ponovno nametnuo sankcije, što je navelo Iran da prekrši svoje obaveze i obogati uranijum do viših nivoa, počevši od jula 2019.
Iranski i međunarodni pregovarači o nuklearnom sporazumu, u Beču, 28. juna 2019.
Ipak, budući da drugi potpisnici - Iran, Evropska unija, Rusija i Kina - nikada nisu poništili sporazum, s pravnog stajališta, klauzule i dalje važe.
U oktobru 2023. godine, zvanično će prestati da važe ograničenja na iranski uvoz i izvoz tehnologije povezane s projektilima, uključujući bespilotne letjelice sa dometom od 300 kilometara ili više.
To znači da će za nekoliko mjeseci i zvanično biti legalno trgovati iranskim granatama i bespilotnim letjelicama.
SAD i partneri žele upozoriti kompanije širom svijeta o saradnji Irana i Rusije u vezi sa dronovima i razornom uticaju bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini, kaže Aleks Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok. Cilj je prekinuti proizvodnju dronova koja zavisi od komponenata dostupnih na svjetskim tržištima.
Iako bi administracija mogla pokušati poremetiti lanac proizvodnje dronova, Vatanka je skeptičan da će politički pritisak Zapada natjerati iranske lidere da preispitaju vojnu saradnju s Moskvom.
“Teheran je zapravo odlučio da se kladi na Rusiju”, rekao je Vatanka. “Računica je jednostavna koliko i cinična: podupirući Rusiju danas u Ukrajini, Iran se može nadati da će Moskva podržati Iran u njegovom konfliktu sa SAD.”
Dvosmerna podrška
Dok kupuje iranske dronove uglavnom Šahid-136, Rusija je Iranu obezbijedila "odbrambenu saradnju bez presedana, uključujući granate, elektroniku i protivvazdušnu odbranu", rekao je Kirbi, dodajući da Teheran nastoji kupiti milijarde dolara dodatne ruske vojne opreme, uključujući jurišne helikoptere, radare i borbene avione za trening YAK-130.
Ranije ove godine Iran je objavio da je finalizovao dogovor o kupovini ruskih borbenih aviona Su-35.
"Ovo je odbrambeno partnerstvo punog obima koje je štetno za Ukrajinu, iranske susjede i međunarodnu zajednicu", naveo je Kirbi, dodajući da administracija radi sa saveznicima i partnerima kako bi pozvala Moskvu i Teheran na odgovornost, uključujući kroz postojeće i dodatne sankcije i izvozna ograničenja.
Glasnogovornik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi tokom dnevnog brifinga u Bijeloj kući, 6. juna 2023. godine.
Saradnja između Teherana i Moskve vjerojatno će se nastaviti, rekao je Majkl O’Henlon, viši saradnik i direktor istraživanja za spoljnu politiku na Institutu Brukings.
Prema njegovim riječima, SAD moraju imati na umu da Moskva dobija podršku i od drugih partnera, tačnije od Pekinga.
“Trebali bismo biti oprezni da ne demoniziramo Kinu”, rekao je O’Henlon za Glas Amerike. "Posebno u vezi sa ukrajinskim sukobom, ali i generalno u kontekstu globalne politike, da takođe približavamo Peking i Moskvu po principu da je neprijatelj mog neprijatelja moj prijatelj."
Bespilotne letjelice Šahid, koje se često nazivaju kamikaza dronovima, imaju operativni domet od oko 2.000 kilometara. Prepuni eksploziva, mogu biti usmjereni na mete i detonirati pri udaru u njih poput granata.
Miroslava Gongadze pomogla je u pisanju ovog teksta.