Brajović za Glas Amerike: Nema otimanja svetinja, da se tačno utvrdi šta je čija imovina

"Zvaničnici u Sjedinjenim Državama tražili su informacije o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori, u kojoj su prisutne ogromne manipulacije i retorika slična ratnoj, iz devedesetih", rekao je u intervjuu za Glas Amerike predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović koji je u Vašingtonu, sa zvaničnicima Stejt departmenta, zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Metjuom Palmerom i specijalnim izaslanikom za vjerske slobode Semjuelom Braunbekom, kao i sa članovima Kongresa, između ostalog razgovarao o dešavanjima povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Brajović, koji će u četvrtak prisustvovati tradicionalnom Molitvenom doručku, rekao da se Crna Gora želi da tačno utvrdi šta je čija imovina, uz poruku da ne može da postoji država u državi.

Glas Amerike: Da li ste sa sagovornicima u Vašingtonu, među kojima je bio i specijalni američki izaslanik za vjerske slobode Semjuel Braunbek, razgovarali o situaciji u Crnoj Gori posle usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti?

Brajović: „Jesam, naravno. Već tradicionalno koristim priliku, kad prisustvujem Molitvenom doručku da razgovaram sa što više američkih zvaničnika i tink tenk organizacija, jer mislim da je važno da našem strateškom NATO partneru objasnimo situaciju u Crnoj Gori, jer ako nam neko pomaže i ako je naš pouzdan partner, onda je važno da raspolaže svim informacijama. Mislim da su svi oni stekli sasvim realnu sliku iz onoga što sam im saopštio, ne samo gospodin Braunbek, nego i gospodin Palmer, gospodin Eliot Engel, gospodin Ron Džonson, kao i neke tink tenk organizacije, Njemački maršalov fond i Atlantski savjet. Mislim da je to bilo vrlo korisno i da je važno da imamo te razmjene posjeta, jer kao što znate uskoro će doći jedna grupa američkih senatora u Crnu Goru. Vrlo je važno da predstavimo dešavanja u Crnoj Gori baš onakva kakva su“.

Glas Amerike: Šta su vam rekli američki zvaničnici kada je riječ o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori?

Brajović: „Oni su prije svega tražili informacije o tome i naš pogled na trenutna dešavanja, jer kao što znate, prisutne su ogromne manipulacije, i unutar Crne Gore i van nje. Mi imamo retoriku koja je slična onoj retorici ratnih devedesetih godina. Ipak bih rekao da to nije bilo očekivano, jer kad prođete 30 godina od nečega, onda smatrate da smo izvukli neke pouke iz užasnih posledicas kojima smo se svi suočili u regionu. Međutim, ta retorika je gotovo ista, ratoborna, primitivna, vulgarna, uvrjedljiva i ja sam vrlo ponosan što Crna Gora nije na takav način odgovarala. Crna Gora je odgovarala smireno, tolerantno, ali po potrebi i odlučno“.

Glas Amerike: Stejt department nedavno je pozvao na uzdržanost i konstruktivan dijalog. Koliko je je dijalog realan u uslovima o kojima vi govorite?

Brajović: „Uslovi za dijalog uvijek moraju da postoje. Kao što znate, vlada je pozvala na razgovor crkvene velikodostojnike Srpske pravoslavne crkve i da odmah kažem ovo je pitanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti, ne pravoslavne, ne islamske, ne katoličke, nego Zakona o slobodi vjeroispovjesti. I kao što znate, jedino postoji problem sa pričom i sa stavovima Srpske pravoslavne crkve.

A ja ću podsjetiti, kao što sam posjetio i moje sagovornike, da još rigidniji zakon koji postoji u Hrvatskoj je naišao na odobrenje Srpske pravoslavne crkve. Oni su se složili s takvim zakonom, nije bilo ni pomisli o ovakvim protestima, litija koje se organizuju. Opet da konstatujem da je vrlo važno što su one mirne i nenasilne, i onda to smatramo legitimnim izražavanjem volje građana, samo kada to nije rušilačko i kada ne udara na institucije sistema“.

Glas Amerike: Obje strane izražavaju spremnost na dijalog, ali istovremeno ne odustaju od svojih stavova. Vlada kaže da će da razgovara samo o primjeni zakona, a Mitropolija o njegovom ukidanju. O čemu bi se onda razgovaralo i šta je po vašem mišljenju rešenje trenutne situacije?

Brajović: „Najbolje čovjek saopštava svoj stav. Moj stav je da može biti razgovora samo o implementaciji tog zakona. I naravno o tome se treba razgovarati, o tome se treba dogovoriti. Ja sam nekoliko puta, odmah posle usvajanja zakona, izjavio da jedva čekam da počne implementacija zakona i oni koji pričaju ovo što pričaju danas budu suočeni sa količinom manipulacija koje su sami proizvodili.

Jer nema nikakvog otimanja svetinja, Crna Gora samo namjerava da jedno pitanje, koje njeno zakonodavstvo treba da reguliše, uradi na najkorektniji način, po najvišim evropskim standardima. I takav smo zakon donijeli. Donijeli smo ga uz potpunu saglasnost Venecijanske komisije i mislim da smo preduzeli sve mjere, upravo vodeći računa da je to jedna osjetljiva oblast i da takvo rešavanje pitanja, a to je možda jedno od poslednjih pitanja koja treba da riješimo na jedan sveobuhvatan način, uvijek mogu izazvati tenzije“.

Glas Amerike: Kako će se zakon primjenjivati, imajući i vidu trenutni otpor?

Brajović: „Mi ulazimo u fazu kada treba popisati imovinu. Kada treba konstatovati šta je po trenutnim papirima čije. A onda zakon predviđa više slojeva zaštite, od upravnih postupaka do sudskih postupaka, dokazivanja, tako da sam siguran da tu niko neće ostati zakinut i ništa se neće, kako kažemo, lomiti preko koljena, nego će sve zahtijevati jedan dug postupak, poslije koga ćemo znati tačno ko s čime raspolaže. Crna Gora želi da uradi stvari na jedan moderan, savremen način, ali da se tačno zna šta je čija imovina, da svako plaća porez za ono što posjeduje, i da ne postoji nikakva druga država u državi. Postoji samo država Crna Gora koju moramo svi poštovati“.

Potreban najveći stepen odgovornosti, prijetnje stižu iznutra i spolja

Glas Amerike: Američka ambasadorka u Crnoj Gori nedavno je saopštila da je veoma zabrinuta povodom izvještaja o privođenjima građana zbog stavova koje iznose na društvenim mrežama, uz poruku da se mora braniti sloboda govora. Međunarodne medijske organizacije reagovale su i povodom hapšenja novinara zbog širenja lažnih vijesti I ocijenile da bi to moglo da ugrozi slobodu medija. Kakav je vaš odgovor na te primjedbe?

Brajović: “Prvo mislim da zaista treba biti maksimalno tolerantan. Iako što treba pohvaliti, zaista treba pohvaliti intervencije organa bezbjednosti, policije Crne Gore koja je na krajnje strpljiv način obezbjeđivala ove pokrete koji se dešavaju u Crnoj Gori. To je jedna stvar. Ali vi zaista imate situaciju koja je prilično tenzična, I kada neko saopšti da će takve skupove obezbjeđivati specijalne snage obavještajne službe sa Kosova, onda to jeste krajnja nedobronamjernost i nešto što treba sankcionisati”.

Glas Amerike: Da li ste zabinuti da bi sloboda govora i medija mogli biti ugroženi?

Brajović: “Ne, ja mislim da ćemo biti osjetljivi prema tome i ja sam uvijek za to da oni koji su na najodgovornijim funkcijama treba da imaju najveći stepen odgovornosti i tolerantnosti”.

Glas Amerike: A sa kojih adresa stižu dezinformacije, propaganda, prijetnje?

Brajović: “Dolaze iznutra i spolja. Nažalost, imali smo užasna saopštenja, užasne izjave i visokih zvaničnika susjedne države Srbije. Ja zaista mislim da ljudi koji su saopštavali takve stavove nisu ponosni na njih. Da li ih koriste za unutrašnjo-političke potrebe, i tamo se približavaju izbori, ali mislim da bi trebalo mnogo više da vode računa o tome kako se obraćaju jednoj suverenoj, nezavisnoj, samostalnoj i prije svega priateljskoj državi”.

Glas Amerike: Da li su aktuelne tenzije narušile odnose Srbije i Crne Gore?

Brajović: “To ih je dovelo u jedan poseban odnos. Ja sam prije nekoliko godina, kada sam bio u zvaničnoj posjeti Srbiji, rekao da su ti odnosi tada bolji nego poslednjih deset godina. Zaista sada mislim da su značajne tenzije unijete u odnose, između Srbije i Crne Gore ali mislim da zaista moramo pokazati smirenost i državničku mudrost i dovesti to na nivo koji je potreban i Srbiji i Crnoj Gori”.

Prelomna godina za proces proširenja

Glas Amerike: Evropska komisija predstavila je novu metodologiju proširenja koja se neće odnositi na Crnu Goru, osim ako ona za to ne da saglasnost. Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji u petak će i posjetiti Crnu Goru. Da li postoje šanse da se taj proces ubrza ove godine, naročito pod hrvatskim predsjedavanjem?

Glas Amerike: “Naravno da to očekujem. Što se tiče procesa evropskih integracija, mislim da 2019. godinu treba zaboraviti. Ona je u tom smislu predstavljala, da tako kažem, kočnicu procesa jer prvo nešto što su svi očekivali, da će Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti datum početka pregovora, to nije urađeno. Mislim da to zaista nije korektno i nije dobro. Takođe, Crna Gora je očekivala da će otvoriti svoje poslednje pregovaračko poglavlje i da će zatvoriti nekoliko, čini mi se, vrlo spremnih za zatvaranje poglavlja, pa se to nije desilo. Srbija je takođe u tom sporom procesu, a da ne govorimo gdje su tu Bosna i Hercegovina i Kosovo".

"Stalno govorimo o tome da je neophodan proces konsolidacije Evropske unije, ali mislim da je on apsolutno neodvojiv od procesa proširenja, jer kako mi u Crnoj Gori kažemo, želimo da idemo u Evropsku uniju, zato što je to najbolji evropski projekat od Drugog svjetskog rata. Takođe najuspješnija politika Evropske unije je politika proširenja. Ako se taj proces zatvori, to je loše i po zemlje kandidate i po Evropsku uniju. Dobra okolnost je što Hrvatska predsjedava i imamo ogromno očekivanje od hrvatskog presjedavanja. Oni su već zakazali samit Evropska unija – Zapadni Balkan i siguran sam da će 2020 godina biti prelomna godina u procesu proširenja”.

Glas Amerike: Kada se očekuje da Crna Gora otvori poslednje poglavlje?

Brajović: “Ja svakako očekujem da se otvori tokom hrvatskgh predsjedavanja. Mi ovdje govorimo o nekoj vremenskoj distance – za Crnu Goru pet godina, za neke druge deset godina, da ne govorimo o Bosni i Hercegovini i Kosovu. Kad iz te perspektive govorite, kad nekome sad kažete da nema neke naznake njegovog puta u Evropsku uniju, onda je to vrlo loše. Onda se otvara prostor i za neke druge igrače na svjetskoj sceni koji možda ne dijele te vrijednosti za koje smo opredijeljeni, I kad smo kao Crna Gora postali članica NATO-a, i kad idemo ovako najbržim putem u regionu ka Evropskoj uniji”.

Spremni za primjenu svih dogovora o izbornom zakonodavstvu

Glas Amerike: Crna Gora je ušla u izbornu godinu, ponovo bez dogovora vlasti i opozicije o izbornim uslovima. Koliko će to uticati na povjerenje građana u izborni proces?

Brajović: “Ja na takva pitanja odgovaram prvo podsjećajući da Crna Gora ima izborno zakonodavstvo, koje je izdržalo probu vremena. Po njemu su održani izbori 2016. godine. A imaju li građani povjerenja – ti izbori su to najrečitije pokazali. 73,3 odsto građana je izašlo na izbore. To je ogromno povjerenje u izborni proces. Najviše domaćih i međunarodnih posmatrača je bilo. Imali smo elektronsku identifikaciju birača. Svi zapisnici sa biračkih mjesta su potpisani. Znači imali smo jedan proces. Ali smo kao ozbiljna država, uvijek spremni da sve primjedbe koje saopšte međunarodni posmatrači, a rekao bih najreferentniji su birači ODIHR-a, odmah smo saopštili da ćemo to uvrstiti u naše izborno zakonodavstvo.

To smo prvi put uradili sami, pokušavajući da dovedemo opoziciju za sto za razgovor i to smo 2017. uradili. Izmijenili smo jedan broj zakona, nismo tada mogli Zakon o izboru tada odbornika i poslanika. Sad se on predviđa da se zove Zakon o izboru poslanika i odbornika. Tako da smo krenuli u formiranje Odbora za privremeno izborno i drugo zakonodavstvo i ja mislim da uz jedan broj kolega iz opozicije, ali i broj kolega iz vladajuće koalicije, kao I predstavnici nevladinog sektora i akademske zajednice su veoma mnogo uradili. Prikupili sva rješenja, svu uporednu praksu, i predložili rješenja koja mislim zadovoljavaju sve. I nismo imali tu saglasnost opozicije da oni daju dvije trećine za donošenje takvog zakona.

Mi ćemo nastojati dalje, iako je praksa da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini, mada smo to nekad i kod nas radili. Prethodno zakonodavstvo je konsenzusom usvojeno u parlamentu, ali smo svakako potpuno spremni da sve oko čega se dogovorimo, implementiramo u naše zakonodavstvo da bi sve sumnje raspršili. Pri tom naravno, u tom zakonu se predviđa i drugačije pozicioniranje državne izborne komisije i mnogih drugih stvari. I ja mislim da bi to trebalo uraditi. Ali, ako toga ne bude voljom drugih, a ne vladajuće koalicije mi imamo zakon koji će se primjenjivati na izborima”.