Vrijeme ne radi za evropsko rješenje migrantske drame - sa jedne strane su predvidjanja da će sa boljim vremenskim uslovima pojačati se priliv migranata, a sa druge zatvaraju se granice na migrantskoj ruti, čineći situaciju još komplikovanijom. U Briselu zato žele do samita sa Turskom, 7. marta, postići barem to da prestanu jednostrani potezi država članica.
Više od 100 hiljada ljudi u ovoj godini, uz više od milion u prošloj, relokacija 160 hiljada onih koji su davno trebali biti smješteni u nove domove, broji se tek sa par stotina, a gotovo svakodnevno se zatvaraju nove granice, niču zidovi i uvode kontrole unutrašnjih granica- sve ovo je situacija u kojoj EU dočekuje kraj zime i najavljenu još snažniju migrantsku plimu
"Nema mjesta za nacionalnu politiku i rješenja po ovom pitanju - jasno smo ministrima iznijeli našu poziciju. Upravo jednostrani potezi nas blokiraju. Trenutak je da idemo naprijed ujedinjeni i koordinirani. U suprotnom, svi ćemo biti odgovorni za negativne posljedice u budućnosti. Imamo samo desetak dana - u ovih deset dana moramo radti zajedno, primjenjujući u praksi dogovoreno i na pravi način rješavat ovo pitanje koje je test za cijelu Evropu...", navodi evropski komesar za unutrašnje poslove, Dimitris Avramopulos.
Za Evropljane nema plana "B" - priliv migranata mora snačajno opasti i sa Turskom, koja je privremeni dom za gotovo dva i po miliona putnika za Evropu, mora se postići sporazum...
"Pitanje je da li će rješenje koje bi smo želeli vidjeti na djelu, evropsko rješenje, dovoljno brzo donijeti rezultat, da vidimo ozbiljno smanjenje broja dolazaka migranata. To neće riješiti sve naše probleme, ali će nam omogućiti da se tim problemom lakše bavimo, a ne da imamo neka druga rješenja. Vrijeme nam izmiče- vidite da države razmišljaju: ako ne funkcioniše evropsko, koje drugo rješenje može pomoći...Danas ne možemo garantovati da će najpoželjnije, evropsko rješenje problema dovoljno brzo da donese rezultat i zato vidite evropske države da donose rješenja na svoju ruku...", ističe državni sekretar holandskog Ministarstva pravde i sigurnosti, Klas Dijkhof.
"Dobro razumijemo da se sadašnje haotično stanje sa migrantima mora staviti pod kontrolu. Ne slažemo se sa jednostranim mjerama a i u Briselu sam čuo da sa sa tim ne slažu ni mnoge države. To stvara haos i na taj način ne možemo zaštiti potrebe izbjeglih. Situacija se mora riješiti, rješavati na nekoliko nivoa- počev od potreba ljudi u Siriji, što zavisi od prekida vatre , zatim pomoći izbjeglima u državama sirijskog okruženja, kao i promovisanje ideje da se na zakonit način vrši prijem izbjeglih, od mjesta gdje žive, tako da ne moraju preduzimati opasno putovanje. Izbjeglicama moramo dati alternativu ako ne želimo da podržimo krijumčarenje ljudima...", navodi visoki sekretar za izbjeglice UN, Filipo Grandi.
Odnedavno se u kontrolu južnih granica Unije uključio i NATO, čiji brodovi će, kako je najavio generalni sekretar, ne samo dojeliti informacije sa Grcima, Turcima i Fnrontex-om, već i pomagati- ljude sa brodova u nevolji ukoliko stižu iz pravca Turske, vraćaće u tu zemlju...i sve to do ozbiljnijeg rješenja...a vrijeme za njega izmiče.