Odluka Vaseljenske patrijaršije da prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, u Crnoj Gori je izazvala različite reakcije predstavnika dvije suprotstavljene pravoslavne vjerske organizacije - Mitropolije crnogorsko-primorske kanonski priznate Srpske pravoslavne crkve (DPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) koja očekuje priznanje autokefalnosti.
Crnogorska pravoslavna crkva saopštila je u srijedu da čin dodjele autokefalnosti UPC, sa kojom je u “liturgijskom jedinstvu”, smatra “pravednim” i utemeljenim na kanonima Vaseljenskih sabora, a otpore koji dolaze iz Ruske i Srpske crkve "politički motivisanim".
“Te dvije crkve (Ruska pravoslavna crkva i Srpska pravoslavna crkva) su instrumenti u rukama velikodržavnih struktura Beograda i Moskve, koje se ne mire i nikada se neće pomiriti s uspostavljanjem reda, mira i ljubavi među Pravoslavnim crkvama”, rekao je predsjednik savjeta Mitropolije CPC, Stevo Vučinić, u izjavi za Glas Amerike. “I jedan i druga su posjele teritorije Ukrajine, odnosno Crne Gore, oslonjene na silu oružja matičnih država”
On smatra da Ruska pravoslavna crkva i SPC “ne biraju sredstva i metode da u te dvije zemlje zadrže status koji su svojevremeno silom stekle”.
![Patrijarh Filaret, poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve](https://gdb.voanews.com/7F5A539A-1A72-42BF-8C72-3090BE1AB03F_w1080_h608_s.jpg)
Patrijarh Filaret, poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve
“Inače, Vaseljenska patrijaršija može razriješiti crkveno pitanje koje opterećuje pravoslavlje na Balkanu jednostavnim povlačenjem tomosa koji je 1922. godine izdala Srpskoj crkvi”, smatra Vučinić i dodaje da je u tom dokumentu navedeno, “da se u novim okolnostima, nastalim ujedinjenjem više država i teritorija u jednu državnu cjelnu, kraljevinu SHS, saglašava s ujedinjenjem, između ostalih crkava i eparhija, i autokefalne Crnogorske crkve u Srpsku pravoslavnu crkvu”.
Prema njegovim riječima, “skoro sto godina nakon izdavanja ovog tomosa, te okolnosti su se promijenile, a na teritoriji bivše kraljevine SHS egzistira sedam suverenih država i tri Pravoslavne crkve”.
“Tu činjenicu Vaseljenska patrijaršija treba samo da novim tomosom konstatuje... Jer ima obavezu da ukloni raskole i da radi na pravoslavnom jedinstvu”, rekao je. “Nakon Ukrajinske, znamo da će na red ubrzo doći i Crnogorska i druge crkve kojima autokefalnosti spori Srpska, čemu se radujemo”.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej
Koordinator pravnog savjeta Mitropolije Crnogorsko-primorske SPC, Velibor Džomić, u izjavi za Glas Amerike rekao je da se odluke u SPC koje se tiču odnosa prema drugim pravoslavnim crkvama donosi Sveti Arhijerejski Sabor na čelu sa patrijarhom, kao i da su takve odluke obavezujuće i izvršne za sve toj crkvi.
Džomić je rekao da do sada SPC nije donio odluku povodom najnovije odluke Vaseljenske patrijaršije, vjerujući “da će se i to pitanje naći na saborskom dnevnom redu”.
“Imajući u vidu da je riječ o klasično bogoslovskom, kanonskom i eklisiološkom pitanju, nekoliko naših episkopa je iznijelo svoje lične teološke stavove o odluci Svetog Sinoda Vaseljenske Patrijaršije kojom je dvijema raskolničkim grupacijama dodijeljen autokefalni status”, rekao je Džomić. “Mora se imati u vidu da se sva sporna pitanja u Crkvi, a kroz istoriju ih je bilo mnogo, rešavaju saborno”.
On je naglasio da pitanje dvije “raskolničke grupacije u Ukrajini nema dodirnih tačaka sa samoproglašenom grupacijom u Crnoj Gori”, aludirajući na CPC, kao i da “Vaseljenski patrijarh raščinio i iz Crkve izopštio tadašnjeg sveštenika Miraša Dedeića”.
“Lično, mislim da od ponavljanja ukrajinskog primjera u Crnoj Gori nema ništa”, istakao je Džomić.
On je objasnio da u Pravoslavnoj crkvi nema nikakvog “faktičkog priznanja” i da se o tome “teško može govoriti”, priznajući ipak da je odluka Vaseljenske patrijaršije po pitanju “Ukrajine kao kanonskog prostora Moskovske patrijaršije izazvala odredjeno uznemirenje kod vjernika”.
“Ali, kroz istoriju je bilo raznih i različitih, a i danas ima, jurisdikcijskih sporova poput sporova izmedju Jerusalimske i Antiohijske Crkve, Jerusalimske i Rumunske Crkve, Moskovske i Carigradske Crkve u vezi Estonije i drugi...Ipak, Crkva na saboran i predanjski način ima lijek i za te boljke”, zaključuje Džomić.
Cetinjska mitropolija, oko čijeg kanonskog nasljedstva se spore dvije crkve u Crnoj Gori, bila je samostalna od ukidanja Pećke patrijaršije 1766. do pripajanja Crne Gore Srbiji u Kraljevini SHS, nakon čega je, upravo odlukom Vaseljenske patrijaršije, pripojena Srpskoj pravoslavnoj crkvi.