Darmanović: Ostavka Haradinaja mogla bi Vučiću i Tačiju dati više prostora za pregovore

Your browser doesn’t support HTML5

"Ostavka Haradnija može uticati na nove scenarije briselskog dijaloga"

“Ostavka Ramuša Haradinja sa funkcije premijera kosovske Vlade mogla bi dvojici glavnih pregovarača u dijalogu Beograda i Prištine, predsednicima Kosova i Srbije Hašimu Tačiju i Aleksandru Vučiću, da omogući više prostora za pregovore”, izjavio je u intervjuu Glasu Amerike Srđan Darmanović ministar spoljnih poslova Crne Gore.

Darmanović, međutim ukazuje, da će naredni potezi u vezi sa time zavisiti od odnosa snaga u Skupštini Kosova, kao i među glavnim političarima na Kosovu.

“Svakako da je Ramuš Haradinaj bio prominentni učesnik u rješavanju kosovsko-srpskih problema i odnosa i imao je pri tome svoje stavove. Koji su različito shvatani i tumačeni: neko ih je shvatao kao prepreku a neko kao principijelnost”, smatra Darmanović.

Ne propustite: Ramuš Haradinaj podneo ostavku

Crnogorski ministar smatra da Haradinajevo odsustvo – u zavisnosti kako će ići proces pred Specijalnim sudom može da utiče na razne nove scenarije.

“To je zapravo stvar njihovih unutrašnjih odnosa i politike. Sve zavisi od toga ko će formirati vladu Kosova. I da li će na vlasti ostati njegova partija – odnosno da li će koalicija koju je predvodio, dominirati političkim procesom ili ne. Mnoga su pitanja pred nama i ne treba žuriti sa zaključcima”, kaže Darmanović.

Glas Amerike: Učestvovali ste ovde u Vašingtonu na skupu posvećenom verskim slobodama. U Crnoj Gori se trenutno vodi polemika između vlasti i Srpske pravoslavne crkve….. Šta je suština spora dve strane?

Darmanović: Radi se o donošenju novog Zakona o vjerskim slobodama koji konačno menja rešenja iz sedamdesetih godina prošlog vijeka i socijalističkog perioda. Zakon je naišao na prihvatanje svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori osim Srpske pravoslavne crkve. Oni naročito potenciraju pitanje imovine. Međutim, nacrt toga zakona naišao je na pozitivno mišljenje Venecijanske komisije uz određenje prijedloge. Moram da kažem, jer sam i sam član tog tijela, da Venecijanska komisija nikada ne bi prihvatila zakonski tekst koji bi bio u suprotnosti sa evropskim standardima. Ili pak koji bi mogao biti oboren pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ozbiljni ljudi su se time bavili. I mislim da nema opasnosti koje potencira Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Mislim

"Mislim da je nešto drugo posrijedi – da se SPC plaši gubitka nekih monopola u nekim stvarima. Nikakvog bezakonja i otimanja imovine neće biti i to garantuju odredbe zakona."

da je nešto drugo posrijedi – da se SPC plaši gubitka nekih monopola u nekim stvarima. Nikakvog bezakonja i otimanja imovine neće biti i to garantuju odredbe zakona. Radi se o tome da će država odrediti koja će kulturna dobra Crne Gore doći pod državnu imovinu. Ali će korišćenje ostati isto. Postoji interesantan dokument o hramu Svetog Save u Beogradu. Korisnik je Srpska pravoslavna crkva a vlasnik država. U Crnoj Gori se ništa drugačije neće desiti sem takvog modela koji je uobičajen.

Glas Amerike: Kako međutim ovo utiče na odnose Srbije i Crne Gore i kako će uticati?

Darmanović: Na naše odnose neće posebno uticati – sem ukoliko ne bude dodatnih problema između SPC i crnogorske države.

Ne propustite: Svako tumači stavove Venecijanske komisije kako mu odgovara

Glas Amerike: Da li se to pitanje politizuje?

Darmanović: Srpska pravoslavna crkva je prije svega politički činilac u Crnoj Gori pa onda vjerski. Ali mislim da I crkveni velikodostojnici shvataju da neće biti onoga o čemu oni govore. Da je to prilično isforsirano. Da će se dijalog vratiti u neke racionalnije okvire.

Ne propustite: Istraživanje pokazalo pad povjerenja u EU

Glas Amerike: Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava pokazuje da je opala podrška građana članstvu u EU, kao i nizak nivo poverenja u Skupštinu, Vladu i predsednika države? Sa druge strane cifre ukazuju na visoko poverenje građana u vojsku i Srpsku pravoslavnu crkvu? Imate li utisak da vlast gubi popularnost i zbog čega je to tako?

Darmanović: Istraživanja javnog mnjenja se vrše često. I ti usponi i padovi su tipični. Zavisi od perioda u kom se istraživanja vrše. Pitanje je kakvi će se trendovi zadržati. Padova i uspona je za sve institucije uvijek bilo. Istina vojska I SPC su uvijek držali visok nivo povjerenja u narodu. Ovdje je mnogo važnije to,

"Postoji jedan zastoj u 2019. godini i mislim da je ovakva reakcija građana očekivana. Isto kao što će biti očekivana u prilog proširenju ukoliko se ovaj trend promjeni."

što ste vi nazvali, opadanje povjerenja u Evropsku uniju… Ali i ono može biti konjukturno – vrlo brzo se može vratiti. Možda je neuspjeh u politici proširenja u 2019. godini, zatim neki stavovi koji se mogu čuti od najviših predstavnika Evropske unije (čelnika država EU o tome da će proširenje biti odloženo do reforme Unije) otvaraju pitanje ne samo među polittičarima, nego i građanima na Zapadnom Balkanu o čemu se tu zapravo radi. Nakon svega što je urađeno između Grčke i Severne Makedonije ona još nije dobila poziv. Crna Gora nije otvorila poslednje poglavlje iako se radi o stvari koja je više tehničke prirode… Srbija je otvorila samo jedno. Postoji jedan zastoj u 2019. godini i mislim da je ovakva reakcija građana očekivana. Isto kao što će biti očekivana u prilog proširenju ukoliko se ovaj trend promjeni.