Đukanović: Vjerujem u dijalog, država neće pristati na ucjene

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović (Foto: Reuters/Stevo Vasiljević)

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je u utorak da se “vara onaj ko misli da će istrajnošću litija natjerati državu na kapitulaciju”, nakon što je više desetina hiljada vjernika na litijama u organizaciji SPC zatražilo povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji smatraju diskriminatorskim.

On je rekao da vjeruje da će biti dijaloga izmedju premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija i da “nema drugog izbora jer država neće pristati na ucjene”.

Gostujući u emisiji Teleskopija RTCG, Đukanović je rekao da je “u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije”, ocjenjujući da “SPC, time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država”.

“Dakle, ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evropskim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj", rekao je Đukanović za RTCG.

On je rekao da ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavnopravni sistem, poručujući da se “u protivnom mora se preuzeti odgovornost”.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem decembra 2019. podiglo je tenzije u zemlji koja teži EU, a više desetina osoba, medju kojima i tri novinara i poslanici DF-a, bilo uhapšeno zbog napada na službena lica ili izazivanje panike i nereda.

Vlada je u medjuvremenu pozvala Mitropoliju crnogorsko-primorsku na dijalog o primjeni Zakona, za koji kažu da je jednak za sve vjerske zajednice i da će unaprijediti vjerske slobode i zamijeniti stari iz perioda komunizma.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske, koja još uvijek nije podnijela žalbu Ustavnom sudu, odgovorili su da pristaju na dijalog, ali ne o primjeni već o povlačenju Zakona, ili njegovih spornih članova.