U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju četvrti predsjednički izbori od sticanja nezavisnosti, na kojima će aktuelni predsjednik i lider opozicije Milo Đukanović pokušati da pobijedi kandidate rivalskog bloka, uključujući i Andriju Mandića, lidera proruskog Demokratskog fronta.
Analitičari nedjeljne izbore vide kao test hoće li se Crna Gora, nekad predvodnica zapadnobalkanskih zemalja koji žele u EU, iz političke slijepe ulice vratiti na put prema članstvu, ili će postati ranjivija na uticaje Srbije i Rusije.
U najneizvjesnijoj predsjedničkoj trci od 2006. kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, Đukanović, čija je Demokratska partija socijalista (DPS)- suočena sa optužbama o korupciji - nakon 30 godina vlasti 2020. poražena od koalicije podržane od Srpske pravoslavne crkve (SPC), pokušaće da pobjedom zaustavi pad popularnosti njegove stranke u susret parlamentarnim izborima koje je raspisao za 11. jun.
“Oni se ne ustručavaju reći da sam ja jedini koji stoji na putu njihovim planovima da ‘oslobode’ Crnu Goru, a kakvi su im planovi, vidimo već dvije i po godine... da isporuče Crnu Goru, ekonomski i institucionalno upropaštenu i nacionalno osramoćenu, ’srpskom svijetu’, rekao je Đukanović na jednom od predizbornih skupova.
Your browser doesn’t support HTML5
Đukanović: Prijevremeni parlamentarni izbori
On je optužio aktuelnu vlast da je odgovorna za “surovu stvarnost… uništenih javnih finansija i zdravstva, rastjeranih investitora, … i sramotu pred međunarodnim partnerima koji Crnu Goru sada nazivaju rak ranom u regionu i u tome vide potencijalnu opasnost za bezbjednost NATO saveza”.
“Moj izbor za predsjednika je garancija da Crna Gora neće potonuti u mrak "srpskog svijeta", jer je europski put osvijetljen svjetlom građanske, antifašističke, multietničke i evropske Crne Gore", rekao je Đukanović.
Đukanovićev dugogodišnji suparnik, koji je 2017. bio nepravosnažno osudjen zbog proruskog "državnog udara" u slučaju koji je Apelacioni sud vratio na početak, u predsjedničkoj kampanji je ublažio svoju raniju anti-NATO i pro-rusku retoriku, pozivajući na pomirenje.
"Danas, kada smo većina u Crnoj Gori..., imamo obavezu da vodimo računa o manjini koja postoji. Ne može se graditi vlastita sreća na nesreći komšija", rekao je on na jednom od svojih skupova.
Obećavajući brigu o “manjini i manjinama”, Mandić je rekao da je Đukanovićeva partija za vrijeme njene vladavine, progonila “svakoga ko nije htio da im se pokori”.
Bilbordi predsjedničkog kandidata i lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića (REUTERS/Stevo Vasiljevic)
“Od 1997. ko im se nije htio pokoriti, htjeli su da ga zgaze, ostavili su nas bez posla, diskriminisali cijelu jednu nacionalnu zajednicu, progonili ljude, hapsili ih, tukli, osuđivali, danas se nećemo ponašati tako, jer prije svega moramo biti ljudi”, rekao je Mandić i dodao da želi da obnovi tradicionalnu Crnu Goru i vrati “one vrijednosti koje su nekada krasile naše pretke, a koje je pokvario Milo Đukanović”.
Kandidat kome analitičari daju dobre šanse za ulazak u drugi krug je jedan od lidera pokreta "Evropa sad", Jakov Milatović, 36-godišnji bivši ministar ekonomije u konzervativnoj vladi Zdravka Krivokapića, koji kaže da je vrijeme za kraj Đukanovićeve ere.
“Vrijeme je da se povežemo sa svijetom, da Crna Gora prodiše, da građani osjete dobrobit, da postanemo punopravni član EU, da se ljudi iz dijaspore vrate, da naša mladost ostane ovdje, da mi imati veće plate i penzije", rekao je Milatović na skupu u gradu Berane.
On je rekao da je “zato neophodno da Đukanović ode” i dodao da je “vrijeme da se počne živjeti.“
Milatovića je uoči skupa na Cetinju napala grupa političkih protivnika, od kojih je osam osoba kasnije osumnjičeno za napad na službeno lice. On je za incident optužio Đukanovića.
"Evropa sad" nazvana je po ekonomskom programu Milatovića i njegovog bliskog saradnika, tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića, koji je donio uvećanje prosječne plate u Crnoj Gori sa 515 na 700 eura, lansirajući taj pokret kao narastajuću političku snagu u zemlji koja je na lokalnim izborima u Podgorici osvojila 22 odsto glasova.
Prolasku u drugi krug nada se i lider Demokrata i bivši predsjednik parlamenta Aleksa Bečić, a kandidati su još i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i influenser Jovan Radulović.
Analitičari očekuju da će u drugi krug, 2. aprila, ući Đukanović, dok su najizgledniji kandidati za njegovog protivnika Jakov Milatović i Andrija Mandić.
U petak će završne konvencije u Podgorici održati Đukanović i Mandić, a u ponoć počinje izborna tišina.
Na nedjeljnjim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori pravo glasa ima više od 542.000 građana. Birališta se otvaraju u sedam sati ujutru, a zatvaraju u 20 sati, dok se prvi nezvanični rezultati očekuju nekoliko sati kasnije.