Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Crne Gore i Udruženje Roditelji ocijenili su alarmantnim najnovije podatke crnogorskog Monstata koji su pokazali zabrinjavajući pad nataliteta u posljednjih nekoliko mjeseci, a koji pokazuju da je u samo sedam mjeseci ove godine bilo gotovo 1.300 više umrlih nego rođenih.
U Crnoj Gori je nastavljen negativni prirodni priraštaj koji je počeo 2020. kada je prvi put otkako statistika prati demografska kretanja, zabilježeno da više stanovništva umire nego što se rađa. Od januara do jula ove godine bilo je gotovo 1.300 više umrlih nego rođenih.
Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT-a negativan priraštaj je prisutan u 21 od 24 crnogorske opštine.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je u nedavnom intervjuu za Glas Amerike, da podaci Monstata jesu “signal za alarm”, iznoseći optimističku procjenu da će program najavljenih vladinih ekonomskih reformi biti podsticajan za mlade koji žele da zasnuju porodicu.
“Upravo su to podaci koji me alarmiraju. Međutim daću vam primjer koliko znači tih 450 eura minimalne zarade za obične ljude, za mlade, jer mladi su pretežno ti koji dobijaju te niže zarade. Oni kad odu u banku, recimo mladi bračni par, koji imaju minimalne zarade oni ne mogu da podignu nikakav kredit, banka se neće okrenuti prema njima. Oni kada, međutim, dođu sa dvije minimalne zarade po 450 eura njihov kreditni rejting automatski skače i njihova mogućnost da kupe automobile,kuću, stan , ili bilo šta drugo što im je potrebno za porodični život".
On je rekao da predstoji “jedna ogromna kreditna aktivnost, povećanje kreditne aktivnosti poslije ovakvih mjera predviđenih Maršalovim planom”.
“Banke će biti u mnogo boljoj poziciji da daju kredite, one već imaju mnogo keša u svojim rezervama, i već jedva čekaju ovakvu priliku da daju građanima kredite”, kazao je Spaić.
Ne propustite: Crnogorski analitičari različito o “Maršalovom planu” VladeKristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kaže da su podaci o prirodnom priraštaju u Crnoj Gori “ukazivali da se nešto mora uraditi, ali se već godinama nije uradilo ništa”. Ona je navela da je neophodo napraviti procjenu zbog čega su podaci o padu nataliteta ovako alarmantni ukazujući da “korona jeste uticala na trendove , ali da ona nije jedini razlog”.
Mihailović navodi da treba napraviti plan na nivou čitave države, ali i regija posebno i naglašava da su se i ovoj, kao i prethodnim Vladama, obraćali tražeći da urade nešto konkretno,”da definišu korake u vezi sa pronatalnom politikom”.
Ona objašnjava da su u vezi sa tim pisali Kabinetu premijera i dobili odgovor “da će se pozabaviti sa tim u narednom periodu i da će ih obavijestiti šta će uraditi”.
“Kada se priča o stimulativnim mjerama obično se misli na novčane nadoknade odnosno na neku vrstu novčane pomoći i podrške. To, međutim, ne mora da bude isključiv i ključni način koji će uticati da se poveća broj parova koji će imati više od jednog djeteta”, kazala je Mihailović i dodala da “postoji niz drugih djelotvornijih mjera što pokazuje iskustvo drugih država”.
“Životni standard jeste ključan, utiče na odluku da li će i koliko djece ljudi imati, ali bitna je i logistička podrška. U značajnom broju opština u Crnoj Gori nije riješeno pitanje dovoljnog broja slobodnih mjesta u vrtićima. U Pljevljima imate problem sa zagađenošću vazduha, tako da je uzaludna i finansijska nadoknada koja postoji i gdje se Opština trudi da na taj način podstakne parove da ostanu u tom gradu i da imaju više djece, ne daju rezultate, jer neohodno je riješiti neka druga pitanja. Ako će dijete da živi i raste u zagađenoj sredini i bude izloženo dodatnom zdravstvenom riziku, onda će to uticati na odluku mladih da li će živjeti u takvoj sredini”, kazala je Mihailović i dodala da je “neophodna saradnja svih ministarstava i opština kako bi se prepoznalo što je problematično u svakom gradu i napravio plan koji će biti koordiniran sa nacionalnog nivoa”.
Ne propustite: Istraživanje: Sve manje građana vjeruje da Crna Gora ide u dobrom smjeruOna je naglasila da je “ta tema prioritetna već godinama , ali se njome niko ne bavi”.
Govoreći o tome da li će mjere koje Vlada Crne Gore najavljuje kroz “Maršalov plan” a koje se tiču povećanja minimalne zarade pozitivno uticati na odluku o zasnivanju, odnosno proširenju porodice Mihailović kaže da jednim dijelom hoće, ali da nije sigurna da li će to biti značajno.
“Isto tako mogli bi da kažemo da je stimulativno to što je Crna Gora uvela dječji dodatak za djecu do šest godina, ali to ipak ne može biti toliko značajno u čitavoj priči. Mora biti napravljen sistemski okvir sa više strana koji će obuhvatiti ključne teme i poslati poruku porodicama da Crna Gora jeste okruženje u kojem će moći da imaju djecu, da o njima brinu sa dovoljno finansija , ali da imaju i podršku unutar sistema i lokalne zajenice, da mogu da se vrate na posao, a da njihova djeca su zbrinuta”, ocijenila je Mihailović.
Ona upozorava da se Udruženju roditelji nerijetko javljaju žene koje imaju djecu, ukazujući na diskriminaciju na poslu, odnosno nemogućnost ostvarivanja njihovih zakonom zagarantovanih prava.
“I dalje nam se javljaju žene koje su zaposlene u privatnom ili javnom sektoru, ukazujući da imaju problema da ostvare zakonom zagarantovana prava i da im se indirektno prijeti otkazom ili prebacivanjem na drugo radno mjesto, pa se ne odlučuju često na pritužbe i da to prijave inspekciji, jer mogu da ostanu bez posla”, kazala je Mihailović.
Ona je, takođe, rekla da su trudnice, “što nije bio slučaj do skoro, sa aspekta zakona zaštićene isto kao i porodilje, jer je već godinu promijenjen Zakon o radu, ali da postoji problema u primjeni zakona”.