Objavljeni rezultati popisa u Crnoj Gori: 41,1 odsto Crnogoraca, 32,9 odsto Srba

Your browser doesn’t support HTML5

Rezultati popisa u Crnoj Gori

Uprava za statistiku Crne Gore (Monstat) saopštila je u utorak dio konačnih rezultata Popisa stanovništva u Crnoj Gori sprovedenog krajem prošle godine, prema kojem u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto više nego na poslednjem popisu 2011.godine.

Prema podacima Monstata, nijedna nacija u Crnoj Gori nema natpolovičnu većinu - 41,1 odsto građana izjašnjava se kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi. Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori je bilo 45 odsto Crnogoraca, a 29 odsto Srba.

Popis koji je u Crnoj Gori sproveden od od 3. do 28. decembra 2023. pokazuje da je u Crnoj Gori 9,45 odsto Bošnjaka, Albanaca 4,97 odsto, 1,63 odsto Muslimana, 1 odsto Roma, 0,97 odsto Hrvata. Rusi u Crnoj Gori, prema poslednjem popisu, čine 2,6 odsto stanovništva.

Na pitanje koji im je maternji jezik, 36,2 odsto stanovnika Crne Gore odgovorilo je da je to crnogorski, dok je 43,5 odsto saopštilo da im je maternji jezik srpski. Prema popisu 2011. , srpskim jezikom govorilo je 42,88, a crnogorskim 36,97 odsto stanovništva u Crnoj Gori.

Kada je po srijedi vjeroispovjesti, najviše građana u Crnoj Gori izjasnili su se kao pravoslavci - 71,1 odsto, islamske vjeroispovijesti je 19,9 odsto, dok je katolika 3,2 odsto. To su skoro identični podaci kao na popisu 2011. godine.

Ne propustite: Izvještaj: Uticaj Srbije, Rusije i Kine prijeti demokratiji u Crnoj Gori i njenom putu u EU

Na konferenciji za novinare Monstata saopšteno je da državljanstvo Crne Gore ima 565.804 lica, što je 93,73 odsto, a dvojno 1,71 procenat.

U Crnoj Gori, prema posednjem popisu, ima više žena - 316.826 hiljada što je 50, 8 odsto, dok je muškaraca 306.807, što je 49,2 odsto.

Direktor Monstata Miroslav Pejović saopštio je da je popis koji je u Crnoj Gori sproveden prije deset mjeseci “najtransparentniji popis do sada, sa svim kontrolnim mehanizmima”.

Na konferenciji za novinare, takođe, je saopšteno da je u Crnoj Gori 7,82 odsto stranih državljana sa mjestom boravka u Crnoj Gori.

Prosječna starost stanovništva u Crnoj Gori je 39,7 godina što je dva odsto više u odnosu na popis 2011., dok Crna Gora ima 78,4 odsto punoljetnih stanovnika.

Najviše stanovnika ima Podgorica - 179.505, zatim Nikšić 65.705, Bar 45.812 i Bijelo Polje 38.662 stanovnika.

Najmanje stanovnika imaju Šavnik 1.569, Plužine 2.177, Žabljak 2.941 i Andrijevica 3.910.

Ne propustite: Eksperti: Izmjene zakona o državljanstvu bile bi ozbiljna prijetnja suverenitetu Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je, komentarišući rezultate popisa, da je “popis protekao pošteno”.

Mandić je na početku današnje sjednice Skupštine Crne Gore kazao su rezultati popisa veoma važni “zbog politika koje treba da vode Skupština, Vlada i nadležne institucije”.

"Moram da priznam, neće mi se zamjeriti kao predsjedavajućem, kao pripadniku srpskog naroda, veoma sam zadovoljan da je popis protekao pošteno, da smo dobili rezultate onakve kakvi jesu jer je situacija u Crnoj Gori danas bolja nego što je bila ranije", naveo je Mandić.

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković poručio je, komentarišući rezultate popisa da je “Crna Gora pokazala građanski karakter”. On je naglasio da “bez obzira na političke razlike, fokus treba da bude na činjenici da stanovništvo u Crnoj Gori stari”.

"Uspjeli smo da sačuvamo građansku Crnu Goru uprkos naletima različitih nacionalizama iz regiona, naročito jednog koji je bio usmjeren na to da se promijeni nacionalna i jezička struktura u državi", kazao je Eraković tokom skupštinskog zasijedanja

Građani Crne Gore prethodno su imali mogućnost da od 1. do 7. oktobra, putem specijalnog softvera, provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.

Popis koji je u Crnoj Gori održan od 3. do 28. decembra prošle godine drugi je od obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine.

Your browser doesn’t support HTML5

Objavljeni preliminarni rezultati popisa u Crnoj Gori

Početak popisa je više puta odgađan zbog izostanka dogovora vlasti i opozicije o postojanju adekvatnih uslova za njegovo sprovođenje, zbog čega je opozicija najavljivala i bojkot popisa.

Tako je nova Vlada Crne Gore početak popisa, koji je bio najavljen za 1. novembar, odgodila za 30. novembar.

Uslijedio je dogovor Vlade, opozicije i vijeća manje brojnih naroda, pa je potpisan Sporazum o popisu kojim je, između ostalog, predviđeno proširivanje popisnih komisija, kontrola unosa prikupljenih podataka, izrada softvera za njihovu provjeru i zabrana partijama da sprovode kampanju vezanu za popis.

Posljednji zahtjev najjače opozicione stranke DPS-a za odgađanje popisa stanovništva u Crnoj Gori bio je krajem novembra. U toj partiji su smatrali da nisu ispunjeni svi uslovi iz Sporazuma koji je opozicija potpisala sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, naročito uslovi vezani za softver koji bi građanima omogućio provjeru svojih popisnih podataka. Predsjednik Vlade Milojko Spajić tada je popis odgodio za 3. decembar.

Popis stanovništva u Crnoj Gori trebalo je da bude sproveden i 2021, ali je odgođen zbog pandemije korona virusa.