Novi protest "Ima nas" u Podgorici: Zatraženi vanredni parlamentarni izbori

Your browser doesn’t support HTML5

Učesnici protesta u Podgorici

Nekoliko hiljada građana ponovo je, u četvrtak veče, protestovalo u Podgorici ispred zgrade Skupštine Crne Gore, zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku kojim se ograničavaju nadležnosti šefa države, otvarajući tako mogućnost za izbor mandatara u parlamentu. Okupljeni traže povlačenje Zakona o predsjedniku, organizovanje prijevremenih izbora, kao i dogovor o izboru sudija Ustavnog suda.

Protest pod sloganom "Ima nas", organizovao je Forum slobodnih građana Luča , a podržala ga je opozicija na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića.

Građani su tokom protesta skandirali protiv premijra u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i aktuelne vlasti i nosil transparente "Ima nas, za Crnu Goru, za EU", “Sa fašizmom nema relaksacije", "Nijesmo ovdje da bismo ćutali", "Ima nas, ne damo Ustav, hoćemo izbore".

Nebojša Mrvaljević iz Foruma slobodnih građana "Luča" kazao je da je njihovu peticiju za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, koju je pokrenuo Pokret "Ima nas", već potpisalo 30.000 ljudi.

Skup je protekao bez incidenata, a nakon protesta organizovana je protestna šetnja ulicam Podgorice.

Učesnici protesta u Podgorici (Foto: VOA)

Poslanik DPS-a Nikola Janović kazao je da “ traže vanredne parlamentarne izbore odmah”.

“Neka se izmjerimo pred građanima, neka građani svakog stave na svoje mjesto i neka, nakon tih izbora, Crna Gora bude ponovo slobodna. Crna Gora mora biti jedan tim sa svim njenim različitostima. Slušamo ovih dana kako ironično pričaju o protestima, kako ponižavaju, prebrojavaju. Zato bi bilo dobro da ne zaborave, ili korisno da nauče kad već nisu - nema veće sile nego kada se u građanskom biću Crne Gore probudi inat. Na tu kartu nikada nas niko nije dobio - ni u sportu, ni kroz našu istoriju, pa tek ne mogu ovi danas. Jer, izazivati Crnu Goru je najgore što možete da uradite. Tada ste već izgubili. I zato, igramo do kraja. Do pobjede ”, poručio je Janović.

Jedan od govornika na skupu Marko Rakočević iz Socijaldemokrata kazao je da okupljeni “brane dostojanstvo, čast i slobodu evropske, antifašističke i moderne Crne Gore”.

“Branimo je od onih koji su spremni da za mrvice sa stola Aleksandra Vučića prodaju i izdaju Crnu Goru. Izdaju je Vučiću, a prodaju je Putinu za šaku ruskih rubalja. Izvođač tih sramnih radova je premijer Abazović, kome će, nakon što je izdao i prevario sve u Crnoj Gori, istorija suditi ", kazao je Rakočević.

Portparol Liberalne partije Amar Borančić poručio je da je, kako je kazao, "ovo Ustavna revolucija koju niko ne može zaustaviti".

Ne propustite: Ambasadori Kvinte o Crnoj Gori: Zabrinuti smo, dijalogom do Ustavnog suda i izbornih uslova

Izmjene Zakona o predsjedniku države usvojila je tijesna parlamentarna većina od 41. poslanika, na prijedlog Demokratskog fronta (DF) u cilju, kako navode, deblokade izbora mandatara nove crnogorske vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je, međutim, zakon Skupštini na ponovno odlučivanje.

Nakon toga, u crnogorskom parlamentu, održan je sastanak crnogorskih parlamentarnih partija o okončanju političke i institucionalne krize u zemlji, ali je završen bez dogovora o izboru sudija Ustavnog suda, neophodnom za deblokadu institucija i nastavak puta ka članstvu u EU.

Izmjene Zakona o predsjedniku države koje su usvojene 1. novembra omogućavaju kandidatu tijesne većine, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.

Iz DF- a, koji je i predložio izmjene Zakona o predsjedniku, poručili su da je to jedini način, kako su kazali, borbe protiv opstrukcije predsjednika Crne Gore da se izabere mandatar, dok u DPS-u tvrde da je posrijedi pokušaj ustavnog puča.

Ne propustite: Procenat građana koji kažu da se Crna Gora kreće pravim putem 26 odsto manji od 2011.

Predlog DF-a uslijedio je nakon što je crnogorski predsjednik, čija je DPS otkazala podršku manjinskoj Vladi Dritana Abazovića, u septembru odbio da povjeri mandat za sastav Vlade lideru Demosa Lekiću.

Đukanović je svoju odluku tada obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.